Slovenski (slavenski) preci današnjih Slovenaca vjerovatno su se doselili na područje Slovenije u 6. veku.
U 7. veku je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slovenskih država.
745. godine Karantanija gubi nezavisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države.
Stanovništvo se pokrštava.
Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila nezavisnost od SFRJ25. juna1991, a koja je priznata nekoliko mjeseci nakon kratkotrajnog rata. Kao nezavisna država je 29.3. 2004. postala članicom NATO-a, 1.5. 2004. članicom Evropske Unije.
Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenskiobčina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.
Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenskimestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.
Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.
Statističke regije
Statističke regije
Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.
Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija, a one su:
Slovenija se nalazi Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizije i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m)[7][8]. U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.
Klima
Slovenija se nalazi na širinama tzv. umjerene klime. Na njezinu klimu utječe i raznolikost reljefa, te utjecaj Alpa i Jadranskog mora. Postoje tri tipa klime na području Slovenije: na sjeveru planinska, na jugozapadu sredozemna, a na sjeveroistoku kontinentalna. U Ljubljani se temperatura može popeti od −5 °C zimi do gotovo 30 °C ljeti. Vrhunac oborina je u oktobru, a minimum u martu.
Oborine često dolaze iz Genovskog zaljeva i variraju diljem zemlje, s preko 3500 mm u nekim zapadnim regijama a padaju do 800 mm u Prekmurju. Snijeg je prilično čest zimi, a rekordni snježni pokrivač u Ljubljani zabilježen je 1952. godine sa 146 cm.
U usporedbi sa zapadnom Europom, Slovenija nije jako vjetrovita jer leži u zaljevu Alpa. Prosječna brzina vjetra niža je nego u ravnicama obližnjih zemalja. Zbog razvedenog terena prisutni su lokalni vertikalni vjetrovi s dnevnim razdobljima. Osim njih, tri su vjetra od posebne regionalne važnosti: bura, jugo i fen. Za Primorje su karakteristični jugo i bura. Dok je jugo vlažno i toplo, bura je obično hladna i na udare. Fen je tipičan za alpske krajeve na sjeveru Slovenije. U Sloveniji su uglavnom prisutni sjeveroistočni vjetar, jugoistočni vjetar i sjeverni vjetar.
Prosječna godišnja temperatura na jadranskoj obali je 13,8 °C, s prosjekom od 4,9 °C za najhladniji mjesec, siječanj, i 23,3 °C za najtopliji mjesec (jul). U Ljubljani (400 metara nadmorske visine u središnjem području) temperature su od 9,3 °C za godišnji prosjek, -1,1 °C za januarski prosjek i 19,2 °C za juliski prosjek.
U 2022. godini država Slovenija broji 2.106.215[9] stanovnika sa gustoćom od 103,9 stanovnika/km²[9]. Prosječna starina stanovništva je od 43,8 godina[9] a očekivani životni vijek je od 81,3 godina[10][11]. Stanovništvo od 0 do 14 godina predstavlja 15,1%[9] od cjelokupnog broja, od 15 do 64 godina predstavlja 63,8%[9], te stariji od 65 godina su 21,1%[9].
Procenat tuđih državljana na stanovništvu Slovenije je od 8,3%[9].
Na slovenskim izborima u aprilu 2022. broj osoba s pravom na glasanje je bio 1.695.608.
U 2021. ruralno stanovništvo Slovenije je od 939.156 osoba[12][13].
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi. Stoga razvoj etničkog sastava Slovenije je osjetljiva tema i predmet javne polemike.
Najstariji grad u Sloveniji je Ptuj, naseljen već u kamenom dobu i procvijetao u Rimskom Carstvu pod latinskim imenom Poetovio. Kasnije će se na njemačkom zvati Pettau. Danas najznačajniji gradovi u Sloveniji (stanovništvo u 2021.):
Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo. BDP po stanovniku je 2013. godine iznosio €20265. Slovenija se po ekonomskoj razvijenosti nalazi na drugom mjestu među novim članicama EU, iza Cipra. Najrazvijenija je post-komunistička država. Slovenski BDP po stanovniku iznosi 83% prosjeka EU.[14]
Slovenija je prethodno imala relativno visoku inflaciju koja je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% [15] što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je iskusilo pojačani rast od 2004. do 2008. godine. 2003. je gospodarski rast iznosio 2.8%. 2004. je skočio na 4.3%, 2005. ponovno 4.3%, 2006. se rast povećao na 5.9%, a 2007. 6.8%. Prije krize, u prvom tromjesečju 2008. godine gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini. BDP Slovenije je nakon 5 godina krize na nižoj razini nego 2008.
Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomenici, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar (1508-1586). To su u biti bile dvije knjige: Catechismvs i Abecedarivm koje su izdane 1550. u Tübingenu. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio habsburških carskih zemalja pa zatim Austro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689.J. Valvasor (1641-1693).
Sa strane arhitekture, građevine u Sloveniji su kroz stoljeća dobile znatan utjecaj od austrijskih uzora. U prvoj polovici 20. stoljeća imamo dva sjajna arhitekta: primorac Maks Fabiani i ljubljančanin Jože Plečnik, obadva obrazovana u Beču pod Ottom Wagnerom, primijenit će stil Bečke secesije i njima dugujemo neke od najljepše objekte u Sloveniji. Njihovim mitteleuropskim stazama će se kretati Ivan Vurnik koji će kroz vrijeme utemeljiti pravac modernističke slovenske arhitekture. Sa Edvardom Ravnikarom ulazimo duboko u arhitekturu Doba ekstrema dakle u građevinskoj estetici Republike Jugoslavije sa naglim procesom urbanizacije i mitom «Novog društva». Među brojnim projektima, Ravnikar je autor i urbanističkog plana za Novu Goricu, jedan od najpoznatijih primjera planiranog grada u Jugoslaviji.
U Sloveniji su djelovali brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550-1591), koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu, i violinski virtuosoGiuseppe Tartini (1692-1770). Potom među čuvenim skladateljima europske klasične glazbe koji su djelovali tijekom 20. stoljeća naći ćemo Iva Petrića i Lojza Bratuža, muža Ljubke Šorli, izmučenog i ubijenog od talijanskih fašista u decembru 1936.; Blaža Arniča, zatočenog u logoru Dachau, kasnije autor klasičnih komada u tzv. stilu neo-romantičnog realizma; Božidara Kantušera, Cirila Cvetka i Marijana Lipovšeka, čija je kćer Marjanamezzosopran i međunarodno poznata pjevačica. Također poznata klasična pjevačica je Alenka Gotar a među skladateljima mlađe generacije spominje se Nina Šenk. Poznati filmski skladatelj je bio Bojan Adamič, nadahnut jazz muzikom.
Tradicijska muzika ovdje vuče duge korijene, pa narodna pjesma, igra i zvuk još se gaje i miluju u nekim krajevima. Za «folk» muziku najpoznatiji su Lojze Slak i Slavko Avsenik.
Slovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.
Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:
↑Prvi pregovori između Europske Unije i Slovenije su počeli u julu 1992. Država Slovenija je zvanično podnijela zahtjev za članstvo u EU 16. jula 1997. Nakon normalnog europskog procesa za članstvo, Slovenci su 23. marta 2003. izašli na glasanje i većina (89,61%)[2] je se izjasnila za članstvo. Slovenija je zvanično postala član EU-a 1. maja 2004.
↑Referendumom 23. marta 2003., Slovenci su se izjasnili za ulazak (66,02%)[2] u NATO savez. Država Slovenija je zvanično pridružena NATO-u od 29. marta 2004.
↑15. aprila 2003.[4] Slovenija je potpisala ugovor za pridruženje Schengenskom prostoru Granice su otvorene 21. decembra 2007. a od 30. marta 2008. ugovor važi i za aerodrome.
↑Od 1. januara 2007. je Slovenija prisvojila valutu euro €
1 Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. • 2 U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Evropom. • 3 Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Evrope.
![Položaj Slovenija (zelena) – in Evropa (bijelo & narančasto) – in Evropska Unija (bijelo) — [Legend]](Datoteka:EU-Slovenia.svg)
.svg)
