Nadgledništvo Jersey Bailiwick of Jersey Bailliage de Jersey
Zastava Grb
Himna: ""God Save the King" (službena) "Ma Normandie" ("My Normandy") (službena za prigode kada je nužna posebna himna) "Island Home" (predložena za nacionalnu himnu 2008.)"
Glavni grad	Saint Helier 49°11.401′0″N, 2°06.600′0″W
Najveći grad	glavni_grad
Službeni jezici	engleski, francuski
regionalni jezici	Jèrriais[1]
Etničke skupine	51,1% Džerzijci, 34,8% Britanci, 6,4% Portugalci, 2,6% Irci, 1,7% Francuzi, 2,3% ostali bijelci, 1,1% ostali[2]
Vlada	Parlamentarna ustavna monarhija i krunska zavisna teritorija
• Chief of state	Charles III
• Viceguverner	General-pukovnik Andrew Ridgway
• Nadglednik (bailiff)	Michael Birt[3]
• Glavni ministar	Senator Terry Le Sueur
Status  Britanska krunska zavisna teritorija
Površina
• Ukupno	116 km2 (219..)
Stanovništvo
• Procjena za jul 2009.	91.626[4] (190..)
• Gustoća	790 /km2
BDP (PPP)	procjena za
• Ukupno	3,6 mrld. £ (167..)
• Per capita	40.000 £(2003 estimate) (6..)
HDI (n/a)	n/a Greška: Pogrešan unos (n/a.)
Valuta	Funta sterlinga³ (GBP)
Vremenska zona	GMT4
• Ljeti (DST)	UTC+1
Pozivni broj	+44 spec. 44-1534 (landline) +44-7797      (Jersey Telecom mobile) +44-7700      (Sure mobile) +44-7829      (Airtel-Vodafone mobile)
Veb-domena	.je
Jersey’s Resident Population 2007 Rang temeljen na gustoći Kanalskih Otoka uključujući Guernsey. Države Jerseya izdaju vlastite novčanice sterlinga i kovanice (v. Jerseyska funta). Na referendumu održanom 16. oktobra 2008. glasači su sa 72,4 % glasova odbili prijedlog da uvedu srednjoevropsko vrijeme, by 72.4%.[5]

Jersey [ˈdʒɜːzɪ] (engl.; franc. izg. [ʒɛʁˈzɛ]), najveći i istovremeno sa najvećim brojem stanovnika otok u grupi Kanalskih otoka. Nalazi se u Engleskom kanalu (fr. La Manche) samo 20 km udaljen od sjevernofrancuskog poluotoka Cotentin. Jersey je na glasu kao najsunčaniji od svih britanskih otoka a poznate su i njegove prostrane plaže. Glavni grad je Saint Helier.

Turizam ima veliku korist od položaja otoka i zajedno sa financijskim uslugama je zadnjih godina istisnuo poljoprivredu sa prvog mjesta kao najvažnijeg izvora prihoda na otoku.

Jersey nije dio Ujedinjenog kraljevstva i ne podliježe britanskom Parlamentu, ali je Kraljevski posjed britanske krune i ima vlastito zakonodavstvo, upravu i svoj vlastiti, potpuno neovisan porezni sistem koji, zahvaljujući niskim poreznim stopama, privlači investitore. Još jedan značajan izvor prihoda je uzgoj cvijeća. Među najvažnije izvozne proizvode spadaju goveda. Jersey spada u samoupravu Bailiwick of Jersey, pored Kanalskih otoka Minquiers i Ecréhous.

Jersey nije u Europskoj uniji a u međunarodnim poslovima ga, temeljem ugovora i za honorar zastupa londonski Foreign Office. Kako nema vojsku, u slučaju potrebe branit će ga britanska vojska.

Pored engleskog na Jerseyu se danas još govori francuski sa normanskim dijalektom. Ovaj dijalekt domaće stanovništvo zove jersey-francuski, odnosno Jerriais. Dijalekt tako snažno odstupa od školskog francuskog, da ga mogu razumjeti samo stanovnici otoka. Jersey-francuski više nije obavezan u školi, ali se može učiti fakultativno. U većini obitelji se više ne govori Jersey-francuski, pa je stoga na pragu izumiranja.

Prije topljenja leda nakon zadnjeg ledenog doba Kanalski otoci su bili dio kopna i kao takvi bili su rano naseljeni. Najstariji nalazi potiču iz spilje La Cotte de St. Brelade. Od prvobitnih 50 megalitnih instalacija ostalo ih je još 15 i nekoliko menhira. Kanalski otoci su nekada pripadali zemljama vojvode od Normandije. Godine 1066. je vojvoda Vilijem Osvajač osvojio Englesku, a Kanalski otoci su ostali u kraljevskom posjedu.

Jersey su 1940 osvojili Njemci. Prije toga, oko 30.000 stanovnika Jerseya je evakuirano u Veliku Britaniju. U tom razdoblju su građene utvrde ( bunkeri i sl) duž obala. Tako su otoci postali dio Atlantskog zida. Osim toga, prisilnim radom je domaće stanovništvo sagradilo "Njemačku podzemnu bolnicu". Trebala je poslužiti liječenju njemačkih vojnika. Tijekom gradnje bolnice, mnogo prisilnih radnika je poginulo. Invazija na Normandiju nije zahvatila Kanalske otoke. Nije se htjelo zadržavati sa "nevažnim" otocima. Tako se dogodilo, da je okupacija otoka trajala do Njemačke kapitulacije 9. svibnja 1945 godine. Iz tog vremena postoje još mnoge zgrade i drugi objekti koji danas služe kao muzeji.

Na Jerseyu bi svakako trebalo posjetiti tamošnji zoološki vrt. Pored čopora orangutana imaju i veliku nastambu sa letipsima. U svjetskim razmjerima poznata je suradnja tog zoo-a u uzgoju ugroženih vrsta.

Kod posjete jedne utvrde koja je izgrađena u moru ispred glavnog grada Jerseya Saint Heliera turistima savjetujemo oprez. Utvrdu čuva jedan vojnik, čija je zadaća da svakog dana u podne ispali hitac iz topa. Kako je riječ o topu teškom više tona, on za pomoć "regrutira" turiste koji obilaze tvrđavu.

Jersey (otok) na Wikimedijinoj ostavi