6. 1. - U Medovskom zalivu, Albanija, potonuo italijanski brod "Brindizi" sa dobrovoljcima iz Severne Amerike, od 520 vojnika preživelo 164[1]; istog dana kreću prvi transporti iz Medove i Drača u Bizertu u Tunisu.
6. 1. - "Masakr kraj Derviške njive" - Bugarski okupator ubio 103 najuglednija meštanina Porečea u Manastirecu kod Makedonskog Broda[2].
8. 1. - Francuzi i Britanci odlučili da prebace Srbe na Krf, francuske trupe se iskrcale tamo tri dana kasnije (ili 16.?), ne tražeći dozvolu od grčke vlade.
8. 1. - Brod SS Citta Di Palermo sa komonveltskim vojnicima za Solunski front naleteo na minu blizu Brindizija.
19. 1. - Prve srpske jedinice stižu na Krf (transportovanje ide sporo).
19. 1. - Kralj Nikola napustio Crnu Goru, vojska raspuštena dva dana kasnije, deo se povukao u Albaniju.
20. 1. - Boris Štjurmer, blizak carici i Raspućinu, novi je predsednik ruske vlade (do novembra), kasnije uzima i resore unutrašnjih odn. spoljnih poslova.
23. 1. - AU snage u Skadru, srpske trupe idu ka Draču i Valoni.
21. 2. - Verdunska bitka započinje njemačkim napadom na francuske položaje kod Verduna. Bitka traje do decembra, jedna je od najdužih i najkrvavijih u ljudskoj historiji. Neke nemačke jedinice su pre bitke dobile prve čelične šlemove (Stahlhelm).
28. 2. - Glavnina srpske vojske prebačena na Krf i u tunisku Bizertu.
29. 2. - Arthur Hale patentirao u SAD cestovnu petlju u obliku deteline (sa četiri lista).
Mart/Ožujak
2. 3. - U Ujedinjenom Kraljevstvu stupio na snagu Zakon o vojnoj službi (Military Service Act) kojim je prvi put uvedena regrutacija, uz neka izuzeća.
2. 3. - Ivan Stojanović, upravnik vojne pošte u Baru, tokom povlačenja srpske vojske poneo sa sobom pakete zatečenu pošte na Krf, koja je na kraju uručena adresantima - za ovaj podvig je postavljen za upravnika Vojne pošte Timočke divizije na Solunskom frontu.
22. 3. - Kina je opet republika jer je Yuan Shikai abdicirao nakon svega 83 dana zbog građanskog rata (vojni lideri južnih provincija su se otcepili).
24. 3. - Nemci teško oštetili feribot SS Sussex u La Manšu, u maju će dati "Sussex-ovo obećanje" kojim su ograničili podmorničko ratovanje (do januara 1917).
April/Travanj
1. 4. - Austrijsko-bugarski ugovor o demarkacionoj liniji - AU pripada Elbasan i Đakovica, Bugarskoj Prizren i Priština.
5. 4. - Cela srpska konjička divizija prebačena na Krf, čime je evakuacija iz Albanije konačno završena.
11. 4. - Ruska brigada stigla u Marsej posle dvomesečnog putovanja iz Moskve.
11 - 15. 4. - Sinajsko-palestinska kampanja: napad na Džifdžafu, britanske snage uništavaju izvore vode na Sinaju, još jedna takva operacija u junu.
april - William J. Newton i Morris Goldberg patentirali prekidač za svetlo.
16. 4. - Veleizdajnički proces u Banjaluci: 16 Srba osuđeno na smrt (pomilovani zalaganjem španskog kralja Alfonsa XIII).
22. 4. - Kineski parobrod SS Hsin-Yu potonuo sa preko 1.000 utopljenih.
24 - 30. 4. - Uskršnji ustanak u Dablinu, irski republikanci zauzeli zgradu glavne pošte i proglasili nezavisnost, britanska vojska ih ubrzo nadvladala ali represalije dovode do borbe za nezavisnost.
30. 4. - Njemačka i Austrougarska uvele ljetno računanje vremena: subota 23:00 postaje nedelja 00:00 (do subote 1. listopada kad 01:00 postaje 00:00). Ljetno računanje postoji i 1917. i '18.
Maj/Svibanj
1. 5. - Karl Liebknecht uhapšen zbog učešća na antiratnim demonstracijama, biće osuđen na robiju za veleizdaju.
2. 5. - Vijetnamski mandarin Trần Cao Vân pokušava da digne ustanak protiv Francuza sa mladim carem Duy Tânom - Tran je pogubljen a car zbačen i izgnan.
4. 5. - Najveća industrijska preduzeća, trgovine i banke u Srbiji stavljene pod kontrolu okupacionog Guvernmana.
1. 7. - 18. 11. - Bitka na Sommi. Britanci imaju 19.240 mrtvih prvog dana. Neveliko napredovanje saveznika po cenu preko 600.000 izbačenih iz stroja. Britanci prvi put koriste tenkove.
4. 7. - U Rusiji počinje Srednjeazijski ustanak, čiji je povod ukaz o radnoj obavezi blizu fronta - gušenje traje do sledećeg januara (kirgiski deo je nazvan Urkun - "egzodus").
17. 8. - Strumska operacija: bugarski napad na Solunskom frontu (preduhitren napad saveznika 20-tog i ulazak Rumunije u rat). Rojalistička grčka vlada ne pruža otpor, Bugari će zauzeti Kavalu, Dramu i Ser. Saveznici prete da će postaviti srpskog prefekta u Solunu.
17. 8. - Rumunija sklapa sporazum sa Antantom: za ulazak u rat dobiće Erdelj, Bukovinu i Banat.
18. 8. - Memorandum premijera Radovića - predlaže kralju Nikoli da abdicira u korist regenta Aleksandra.
14 - 17. 9. - Gorničevska bitka: kontraofanziva saveznika (1. srpska armija) na Solunskom frontu - neprijatelj potisnut, prvi uspeh reorganizovane srpske vojske.
4. 10. - Francuski brod Gallia potopljen na putu za Solun, između Sardinije i Tunisa - od 2.350 ljudi na brodu, ukljućujući 350 srpskih vojnika, stradalo je oko 600.
12. 12. - General Joseph Joffre imenovan za "vrhovnog generala" francuskih armija a Robert Nivelle je vrhovni komandant armija Severa i Severoistoka - Joffre je 26-tog unapređen u maršala ali odlučuje da se povuče.