1. 1. - Učitelj Đorđe Nikolajević otvario prvu srpsku osnovnu školu u Dubrovniku pod austrijskom vlašću, ali dalmatinski namesnik Franjo Tomašić je zatvara već posle mesec dana[1].
januar - Izlazi prvi tom Lyellovih "Principa geologije" koji dokazuju da je planeta mnogo starija od nekoliko hiljada godina.
2. 8. - Abdikacija francuskog kralja Šarla X a posle 20 minuta i njegovog sina "Luja XIX" - sledećih sedam dana nominalni kralj je 9-godišnji "Anri V".
5. 8. - Hrvatski sabor se okupio u Zagrebu - zalaže se za obligatno učenje madžarskog, ali službeni jezik ostaje latinski[7].
28. 9. - Nadvojvoda Ferdinand okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja u Požunu, kao Ferdinand V. Ugarski sabor zatim neuspešno želi uvesti mađarski jezik kao službeni u svim uredima i dati protestantima građansko pravo i u Hrvatskoj (protivno tamošnjem zakonu iz 1608) - Mađari smatraju Hrvatsku prostim dijelom Ugarske[8].
novembar - Crnogorski guvernadur Vukolaj Radonjić ulazio u kontakt sa Austrijancima, zbog čega su ga glavari 17. 11. lišili čina a Njegoš uspeo da mu poštede život[10][11].
Knez Miloš sprečio nastajanje srpskih spahija namesto turskih, načelom da zemlja pripada onome ko je radi (Srbija će biti zemlja sitnog poseda).
Umro leskovački Šašit-paša - njegovi rođaci, naročito sestrići Osman i Selim Vrenčević, počinju čitlučenje sela i progon Srba (do 1832)[14].
Skadarski Mustafa-paša Bušatlija raskinuo sa Portom, osvaja "severnu i zapadnu Makedoniju, kao i zapadnu Bugarsku do linije Sofija-Samokov-Dupnica-Ćustendil-Veles-Debar"[15].
Protonotar Josip Kušević napisao De municipalibus iuribus et statutis regnorum Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae čime dokazuje da je Hrvatska ravna Ugarskoj.
Tri franjevačka samostana mole od sultana dozvolu za podizanje škola "kao Grci i Srbi"[16].
Pošto su Austrijanci regulisali svoju obalu Dunava i došlo do češćih poplava[17], knez Miloš naredio da se naselje Poreč premesti i dobije naziv Milanovac (kasnije Donji -).