5. 1. - Hrvatski sabor "jezik hrvatski iliti srpski izjavljuje jezikom službenim u trojednoj kraljevini, a svakomu je prosto služiti se pismom latinskim iliti kirilskim".
26. 1. (14. 1. po j.k.) - Sporazum između Srba i bugarskih revolucionara - zamišljeno srpsko-bugarsko Jugoslovensko Carstvo na čelu sa Mihailom.
28. 1. - Pruska sklopila dogovor sa porodicom Thurn und Taxis o nacionalizaciji poštanske službe (od 1. jula).
29. 1. (17. 1. po j.k.?) - Veliki sneg u Beogradu: da bi se mogao održati dvorski bal, eskadron konjice je morao proprtiti sneg od Dvora do Stambol kapije i Maneža.[1] (sumnjivo datiranje)
12. 2. - Izbori za ustavotvornu skupštinu u Severnonemačkom savezu (prvo zasedanje 24. februara).
15. 2. - Praizvedba Štrausovog "Na lepom plavom Dunavu" u Beču - prva verzija je horsko delo, na pariskoj izložbi kasnije tokom godine izvedena orkestarska verzija.
28. 2. - Kongres SAD zabranio finansiranje diplomatskih misija pri Svetoj stolici, što znači prekid odnosa (diplomatski odnosi će biti uspostavljeni tek 1984).
6. 3. - Prstenasto pomračenje Sunca vidljivo u Crnoj Gori (centar blizu obale) i Srbiji, anularitet traje blizu dva minuta[3].
8. 3. - Smjenjen križevački župan Vukotinović, jer nije želio sprovoditi zakon o općoj vojnoj dužnosti, koji nije donesen od sabora; postavljen unionista Ladislav pl. Kukuljević (isto se dešava u drugim županijama)[2].
15. 3. (3. 3. po j.k.) - Memoar kneza Mihaila grofu Zičiju, izaslaniku austrogarskog cara: predlog da Mihailo preuzme upravu u osmanskoj Bosni i Hercegovini (austrijski ministar ino. poslova fon Bojst je protiv ovoga). Inače, srpska vlada je izradila plan oružane akcije u Bosni i Hercegovini, napušten pošto su se Austrija, Francuska i Bizmark protivili priključenju ovih zemalja Srbiji[4].
1. 4. - Singapur (odn. Straits Settlements) postaje britanska krunska kolonija (ranije pod upravom Britanske Indije).
1. 4. - U Rijeku stigao kraljevski komesar Eduard Cseh de Szentkatolna, koji će voditi protuhrvatsku politiku; u gradu i na Hrvatskom primorju su krvavi nemiri[5].
2. 4. (21. 3. po j.k.) - Knez Mihailo stigao u Carigrad, na podvorenje sultanu Abdul Azizu.
8. 4. - Zaključak Ugarskog sabora: krunidbena zavjernica ugarskog i hrvatskog kralja treba biti ista, sastavlja je zajednički sabor; prema drugim zemljama se nastupa u zajedničkim delegacijama (za ravnopravnost Ugarske i Hrvatske se zalagao samo Svetozar Miletić)[2].
10. 4. (29. 3. po j.k.) - Sultanov ferman knezu Mihailu, kojim mu predaje "na čuvanje" četiri grada (tvrđave) u Srbiji (Beograd, Šabac, Smederevo, Kladovo).
18. 4. (6. 4. po j.k.) - Turski komandant Ali Riza-paša predao ključeve Beograda srpskom knezu Mihailu - srpska vojska ulazi u grad, pored turske istaknuta i srpska zastava.
22. 4. (10. 4. po j.k.) - Srpska vojska preuzela Šabac.
23. 4. - Otpis Franje Josipa hrvatskom saboru: Hrvatska i Slavonija trebaju biti zastupljene u Ugarskom saboru (sabor je u prosincu tražio suprotno), Vojna Krajina i Dalmacija se ne spominju[2].
6. 5. (24. 4. po j.k.) - Poslednji turski vojnici napustili Srbiju - Ali-Riza paša sa ostatkom beogradskog garnizona otišao parobrodom "Deligrad" niz Dunav.
9. 5. - Predložena adresa Hrvatskog sabora: kritika hrvatske dvorske kancelarije, osvrt na stanje u Rijeci i Bakru, Trojednica se podložila ugarskom kralju a ne ugarskoj kraljevini, traži se ista autonomija kakvu je dobila Ugarska i pripojenje Krajine i Dalmacije[2].
11. 5. - Sabor Trojedne kraljevine "priznaje srbski narod, koji u njoj živi, istovjetnim i ravnopravnim s hrvatskim narodom" (na prijedlog Ivana Vončine a po molbi srijemske županije[2]).
11. 5. - Potpisan Londonski ugovor kojim je razrešena Luksemburška kriza: reafirmirana neutralnost Luksemburga i personalna unija sa Holandijom; pruski garnizon se povlači ali Luksemburg ostaje u nemačkom Zollverein-u; veliko utvrđenje mora biti srušeno. Vojvodstvo Limburg postaje deo Holandije.
maj - U Zagrebu osnovan glavni odbor za pomaganje budućih bosanskih ustanika (hrvatski političari prihvatili mogućnost da Bosna bude priključena Srbiji)[7].
6. 6. - Drugi atentat na ruskog cara Aleksandra II: Poljak Antoni Berezowski pokušao u Parizu - izbegao je smrtnu kaznu, što je, sa reakcijom francuske javnosti, uvredilo cara.
6. 6. - Austrijska nadvojvotkinja Matilda (18), verenica italijanskog princa Umberta, umrla od opekotina usled zapaljene haljine (sakrivena cigareta?).
15. 7. - Predsednik Meksika Benito Juárez se trijumfalno vratio u grad Meksiko.
15. 7. - Ustanovljen Francuski protektorat Kambodža, prema ugovoru iz 1863: kralj Sijama (Tajlanda) se odrekao sizerenstva nad Kambodžom u zamenu za dve provincije (koje se kasnije ipak vraćaju Kambodži).
15. 8. - Disraelijev Reformski zakon (Reform Act) skoro udvostručuje biračko telo u Engleskoj i Velsu, izmenjena mapa izbornih okruga.
18. 8. (6. 8. po j.k.) - Počela skupština Ujedinjene omladine srpske u Beogradu, koja, međutim, odmah dobija opozicionu crtu prema režimu kneza Mihaila; (Svetozaru Miletiću nije ni dozvoljen dolazak u Srbiju, pa nisu došli ni mnogi Vojvođani). Za predsednika izabran opozicionar Jevrem Grujić, srpske vlasti zabranile korišćenje zgrade Velike škole, iznuđeno raspuštanje skupštine.
18 - 22. 8. - Privremeno približavanje Francuske i Austrije, usled pruskog uspona: sastanak francuskog (Napoleon III) i austrougarskog cara (Franjo Josip I.) u Salcburgu - Napoleon III navodno prepušta Bosnu i Hercegovinu Austrougarskoj.
avgust - Knez Mihailo primio mađarskog premijera Andrašija na svom imanju "Ivanka" kod Bratislave - Mađari nemaju pretenzija na Bosnu, moguća ponuda iste Srbiji.
22. 10. - Garibaldijeva invazija Papinske Države: pokušaj simultanog ustanka u papskom Rimu i napada jedne čete Garibaldijevih dobrovoljaca na čelu sa Enricom Cairolijem - lako poraženo.
29. 10. - Britanski brod RMS Rhone potonuo u uraganu kod Devičanskih ostrva, 123 poginulih.
jesen - U Beču se ujedinile đačke družine, hrvatski "Velebit" i srpska "Zora", zajedničkoj skupštini predsedavao Valtazar Bogišić[8].
15. 11. (3. 11. po j.k.) - Smenjen Ilija Garašanin,[9] predsednik srpskog ministarskog saveta (povod je pokretanje pitanja kneževog naslednika, a inače se protivi novoj kneževoj ženidbi), nasleđuje ga ministar unutrašnjih poslova Nikola Hristić, za ministra inostranih poslova postavljen Jovan Ristić, zastupnik pri Porti.
23. 11. - Obešeni tzv. Manchesterski mučenici, trojica irskih republikanaca osuđenih za ubistvo policajca pri pokušaju oslobađanja drugova.
Decembar/Prosinac
2. 12. - Charles Dickens drži u Njujorku prvo od 76 javnih čitanja u SAD do sledećeg aprila.
3. 12. (21. 11. po j.k.) - Jovan Ristić već smenjen s ministarskog mesta - planirao da se kneževa ženidba Katarinom Konstantinović "razmeni" za političku reformu režima.
13. 12. - Clerkenwellska eksplozija: irski republikanci pokušali osloboditi druga iz zatvora u Londonu, poginulo 12 ljudi u susedstvu.
21. 12. - Decembarski ustav - pet osnovnih zakona koji su se odnosili na austrijski (cislajtanijski) deo Austrougarske, plus Delegacijski zakon o odnosima dve polovine carstva - konačno uređenje odnošaja Austrije i Ugarske[2].
krajem godine - Zapadni konzuli pojedinačno istupaju protiv srpskih ratnih priprema.
Kroz godinu
Knez Mihajlo tajno zaključio zajam od ruske vlade na 200.000 dukata cesarskih za vojne potrebe[10] - to je prvi inostrani zajam koji je Srbija uzela.
Ljubomir Kaljević pokrenuo list "Srbija", prvi samostalni list u Srbiji od 1864.