2. 1. - Osnovana Gornjo-badahšanska autonomna oblast u okviru Tadžičke ASSR.
3. 1. - Prkosan Mussolinijev govor u Parlamentu: preuzima odgovornost za nasilje crnokošuljaša, čika protivnike da ga zbace - odbacuje demokratsku fasadu i počinje diktatorsku vladavinu.
12. 1. - Zagrebački Sudbeni stol pustio optužene HRSS-ovce, osim Radića, procenjujući da Seljačka i Komunistička internacionala nisu isto - ali odmah ponovo uhapšeni.
20. 1. - Pekinški ugovor (Sovjetsko-japanska osnovna konvencija): Japan priznaje SSSR, povući će trupe sa severnog Sahalina.
23. 1. - Još jedan vojni udar u Čileu, zbačena Septembarska hunta, četiri dana kasnije dolazi Januarska koja poziva bivšeg predsednika Alessandrija da se vrati u zemlju (stiže u martu).
7. 2. - Barmatov skandal: bivši nemački kancelar, socijaldemokrata Gustav Bauer daje ostavku na mesto u Rajhstagu (skandal je podsticaj desnici i antisemitizmu).
27. 2. - U prepunoj minhenskoj pivnici, Hitler drži prvi govor nakon puštanja iz zatvora prošlog decembra - u martu su mu ponovo zabranjeni javni nastupi.
4. 3. - Predsednik SAD Calvin Coolidge inauguriran u sopstveni mandat (bio je potpredsednik Warrenu G. Hardingu koji je umro 1923); ovo je prva inauguracija prenošena preko radija.
6. 3. - Posle šest godina privremene belgijske administracije, bivši nemački okruzi Eupen-Malmedy potpuno integrirani u Belgiju.
12. 3. - Vanredni izbori u Egiptu: uprkos velikih gubitaka, partija Wafd je i dalje najveća u parlamentu, nakon što je za predsednika istog izabran Saad Zaghloul, kralj ga raspušta.
14. 3. - Tzv. Turkish Petroleum Company dobila koncesiju za istraživanje i eksploataciju nafte u Iraku (pronalazi je 1927, menja ime u Iraq Petroleum Company '29, monopol do '61, nacionalizovana '72).
mart - Marusijski masakr: čileanska vojska ugušila štrajk rudara šalitre na severu zemlje uz nekoliko stotina mrtvih.
18. 3. - Tri-State tornado je najsmrtonosniji koji je ikad pogodio SAD, 695 mrtvih u Ilinoju, Misuriju i Indijani.
20. 3. - Primo da Riverina diktatura raspušta i zabranjuje Katalonsku zajednicu (Mancomunitat de Catalunya).
21. 3. - Guverner Tenesija potpisao Butlerov zakon kojim se zabranjuje predavanje evolucije i poricanje biblijskog opisa nastanka čoveka u državnim školama (ukinut 1967).
22. 3. - Zasedanje parlamenta: Ljuba Davidović izlaže program Bloka narodnog sporazuma i seljačke (ljudske) demokratije - monarhija engleskog tipa i samouprava na svim nivoima. Kasnije u skupštini izbija tuča između radikala i opozicije (radićevci i demokrati), počela kada je hrvatski poslanik Albert Bazala udaren tašnom po glavi, nakon što je upotrebio reč "zastupnici" umesto "poslanici" i insinuirao da su neki od kolega "vladini poslanici".[5][6].
25. 3. - John Logie Baird prikazuje TV sliku sa pokretnim siluetama u londonskoj robnoj kući Selfridges.
27. 3. - Govor Pavla Radića u skupštini, HRSS priznaje Ustav i monarhiju Karađorđevića. Zauzvrat, vlada poništila samo mandate uhapšenog vođstva HRSS (Radić, St. Košutić, A. Košutić, Krnjević, Maček, Predavec).
29. 3. - Prvi krug predsedničkih izbora u Nemačkoj, najviše glasova za Karla Jarresa iz Narodne partije, u drugom krugu će ustupiti mesto generalu Hindenburgu.
29. 3. - Bajram Curi opkoljen na severu Albanije, radije se ubio nego da se preda.
31. 3. - Nesreća prilikom prelaska reke Weser kod Veltheima u Nemačkoj, utopio se 81 vojnik.
4. 4. - U okviru Sturmabteilung-a osnovan Schutzstaffel (SS), jedinica za ličnu zaštitu Adolfa Hitlera i drugih partijskih lidera (zvanični datum osnivanja 9. novembar).
16. 4. - Napad u Crkvi Svete nedelje - od komunističke bombe gine 150 ljudi, uglavnom iz vojne i političke elite Bugarske; proglašeno ratno stanje, sledi represija.
28. 4. - Kancelar eksčekera Winston Churchill predstavlja vladin budžet i objavljuje povratak Velike Britanije na zlatni standard prema predratnom paritetu (kontroverzna odluka).
12. 5. - U Japanu donesen zakon o očuvanju javne sigurnosti kojim su zabranjene asocijacije za promenu sistema vlasti ili privatne imovine - usmereno protiv komunista i socijalista.
18. 5. (ili 15. 5.) - U Španiji ukinuto vanredno stanje uvedeno 1923.
29. 5. - Presuda povodom ilegalne komunističke štamparije otkrivene februara u Beogradu: Moša Pijade na 20 godina zatvora, kao i još petoro na zatvorske kazne - Pijade izlazi 1939.
29. 5. - Poslednja komunikacija od istraživača Percyja Fawcetta, koji je tražio izgubljeni grad u Amazoniji.
18. 7. - Položila zakletvu koaliciona vlada radikala i Hrvatske seljačke stranke (raniji HRSS); Pavle Radić je ministar agrarne reforme. Kralj je istog dana abolirao Stjepana Radića, koji je odmah pušten i primljen u audijenciju dva dana kasnije na Bledu.
18. 7. - Objavljen prvi deo Mein Kampf-a, Hitlerove autobiografije sa političkim mišljenjima.
20. 7. - U Italiji teško pretučen protivnik fašizma Giovanni Amendola.
21. 7. - Scopesovo suđenje - u Tenesiju nađen krivim nastavnik biologije John T. Scopes , jer je prekršio zakon kojim se zabranjuje podučavanje evolucije (oglobljen $100, presuda kasnije poništena).
25. 7. - Osnovana Telegrafska agencija Sovjetskog Saveza (TASS).
25. 7. - Španija i Francuska odlučile na Madridskoj konferenciji da će zajednički ugušiti Rifsku pobunu u Maroku.
28. 7. - Albanske (Ahmed Zogu) i jugoslovenske vlasti se dogovorile da Manastir Sveti Naum pređe iz albanske pod vlast KSHS, u zamenu za selo Peškopi (pominje se prelazak Vrmoša pod Jugoslaviju, ali to se nije dogodilo).
31. 7. - "Crveni petak": britanska vlada izbegla rudarski štrajk davanjem subvencije s trajanjem od devet meseci (štrajk će izbiti sledećeg maja).
Avgust/August/Kolovoz
2 - 3. 8. - Bitka kod al-Mazraa: Druzi i Beduini porazili Francuze na jugu Sirije.
14 - 16. 8. - III. hrvatski svesokolski slet, jedna od brojnih manifestacija održanih povodom obilježavanja tisućugodišnjice Hrvatskog kraljevstva - Sokolska mogila u Maksimiru formirana 15-og. U Zagrebu su i kralj i vlada.
30. 8. - Plebiscitom odobren novi Ustav Čilea, pojačana predsednička ovlašćenja (na snazi do 1973).
Septembar/Rujan
1. 9. - Američki oficir John Rodgers se spustio sa posadom na Tihi okean u pokušaju da preleti od Kalifornije do Havaja - od platnenih delova aviona su napravili jedro i nastavili put.
27. 9. - Osnovana hinduistička nacionalistička organizacija Rashtriya Swayamsevak Sangh ("Nacionalna dobrovoljačka/patriotska organizacija")
Oktobar/Listopad
2. 10. - Josephine Baker debituje u produkciji La Revue Nègre u Parizu i ubrzo postaje zvezda.
2. 10. - John Logie Baird preneo u svojoj laboratoriji prvu sliku sa nijansama (30 linija, pet slika u sekundi).
4. 10. - Sirijski ustanak: arapski nacionalista Fawzi al-Qawuqji diže pobunu u Hami, ali Francuzi je suzbijaju već sutradan, nakon jakog bombardovanja.
4. 10. - Posle 11 godina ukinuta delimična prohibicija u SSSR (uvedena od carskih vlasti na početku Velikog rata).
12. 10. - Komunisti u Parizu protestuju i traže štrajk zbog Rifskog rata, 2 mrtvih.
16. 10. - Ugovori iz Locarna: garantovane granice Nemačke sa zapadnim zemljama (potpisani u Londonu 1. decembra, stupaju na snagu u septembru 1926); Francuska će sklopiti separatne ugovore sa Poljskom i Čehoslovačkom.
listopad - Stjepan Buć i još četvorica disidenata iz HSS osnovali Hrvatski seljački republikanski savez (napustili stranku nezadovoljni sporazumom sa radikalima).
5. 12. - U Portugalu otkrivena prevara Alves dos Reisa koji je dao odštampati veliku količinu novčanica od 500 eskudosa i time srušio poverenje u portugalsku ekonomiju i vladu, što je doprinelo vojnom prevratu sledećeg maja.
18 - 31. 12. - XIV kongres SKP(b), nazvan "kongres industrijalizacije": poražena Nova opozicija Zinovjeva i Kamenjeva, pobeda "centrističke" pozicije Staljina i Buharina.
28. 12. - Rumunski krunski princ Carol se odriče prava na nasledstvo zbog skandalozne veze sa Magdom Lupescu - njegovu poziciju će preuzeti njegov mali sin Mihai, ali Carol će se ipak vratiti i vladati 1930-40.
Kroz godinu
Izrađena pružna trijangla kod Inđije - olakšane veze Beograda sa Novim Sadom i Zagrebom.