Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jest gornji dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koji predstavlja tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, Bošnjake, Hrvate i Srbe. Donji dom je Predstavnički dom koji predstavlja sve državljane Bosne i Hercegovine.
Ova odredba je u procesu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine na Evropskom sudu za ljudska prava 2009. dokazana kao sporna, jer onemogućava aktivno glasačko pravo drugim nacionalnim manjinama u Bosni i Hercegovini. Izvršenje presude nije provedeno.
Nadležnosti
Dom naroda je ovlašten da stavi veto na usvajanje određenog zakona u parlamentarnoj proceduri koji je već usvojen u Predstavničkom domu. Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata zaključi da određeni zakon ugrožava vitalni nacionalni interes jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, tada ulaže veto na taj zakon. U tom slučaju se saziva Zajednička komisija koja u roku od pet dana mora postići saglasnost, te se u protivnom zakon prosljeđuje Ustavnom sudu Bosne i Heregovine koji donosi konačnu odluku. Zajedničku komisiju čine po jedan član iz bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda koji je ujedno i delegat u Domu naroda.
Ovlaštenja i sastav Doma naroda su propisana tačkama 2 i 3 člana 4. Ustava Bosne i Hercegovine.
Struktura
Dom se sastoji od 15 delegata, od kojih svaki konstitutivni narod ima po pet predstavnika. Dvije trećine delegata, 5 bošnjačkih i 5 hrvatskih, bira se s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a preostala trećina, 5 srpskih delegata, bira se s područja Republike Srpske. Bošnjačke i hrvatske delegate u Domu naroda BiH biraju delegati navedenih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske.[2] Prema načelima federalnog bikameralizma, gornji dom parlamenta treba predstavljati federalne jedinice, a ne narode, međutim, u Bosni i Hercegovini se ovaj zahtjev nije ostvario. To proizlazi iz različitosti njenih federalnih jedinica jer je Federacija BiH po svom uređenju federacija a Republika Srpska unitarna administrativna jedinica. Naime, u Republici Srpskoj teritorijalno se podudara s nacionalnim, dok to u Federaciji BiH nije slučaj.
Kolegij
Kolegij Doma naroda Bosne i Hercegovine čine predsjedavajući Doma naroda, prvi i drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda.
Prema Poslovniku Doma naroda, Kolegij je zadužen za ostvarivanje prava i dužnosti delegata, koja su u vezi s obavljanjem njihove dužnosti, te izradu prijedloga kriterija kojim se reguliraju prava i obaveze delegata na profesionalnom radu, ostvarivanje saradnje s Predstavničkim domom, uključujući održavanje zajedničke sjednice oba doma na zahtjev Kolegija Predstavničkog doma, i za održavanje zajedničke sjednice kolegija oba doma, ostvarivanje prava i dužnosti Doma prema Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, u skladu sa Ustavom BiH, zakonom i Poslovnikom, kao i druge poslove.[3]
Trenutni saziv
Način rada i odlučivanja
Ustavom Bosne i Hercegovine određeno je da je za kvorum u Domu naroda BiH potrebna prisutnost devet od 15 delegata, s tim što na sjednicama moraju biti prisutna najmanje tri delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda. Time vrlo lahko može doći do opstrukcije rada Parlamentarne skupštine jer samim nedolaskom trojice delegata iz reda jednog konstitutivnog naroda blokira se rad Parlamentarne skupštine.
Dom naroda ravnopravan je sa Predstavničkim domom. Odluke su usvojene tek onda kada ih u istom sadržaju usvoje oba doma.
Prema Ustavu BiH, postoje tri načina odlučivanja u Domu naroda, odlučivanje prostom i kvalificiranom većinom te odlučivanje o pitanjima vitalnog nacionalnog interesa, koji je imanentan isključivo Domu naroda. Dom naroda većinom glasova donosi svoj Poslovnik i bira jednog predsjedavajućeg i dvojicu dopredsjedavajućih, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Oni se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućih. Predsjedavajući Doma naroda ne može biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Predstavničkog doma.
Komisije
Komisije imaju veoma značajnu ulogu i doprinose racionalnijem i efikasnijem radu domova. Dom naroda ima 3 stalne komisije:
- Ustavnopravna komisija,
- Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije,
- Komisija za finansije i budžet.
Dom također može, na prijedlog delegata ili kluba, osnovati privremene komisije doma ili, na prijedlog drugog doma, privremene zajedničke komisije za realizaciju ili pripremanje određenog akta ili pitanja, kao i istražne komisije.[4]
Predsjedavajući
Također pogledajte
Reference
Vanjski linkovi
.jpg)
.jpg)
_(cropped).jpg)
.jpg)
