Turizam u Bosni i Hercegovini brzorastući je sektor koji u posljednje vrijeme čini važan dio u ekonomiji države.
Bosna i Hercegovina bila je u grupi država sa značajnim turističkim razvojem u nekoliko posljednjih godina. Dolazak turista porastao je u prosjeku za 24% godišnje između 1995. i 2000. Prema podacima Svjetske turističke organizacije za 2008, Bosna i Hercegovina našla se u vrhu spiska zemalja po porastu broja turista s rastom 20%.[1]
U 2016. u Bosni i Hercegovini registrovano je 1.148.530 turista, što je povećanje za 11,6% u poređenju s prethodnom godinom, dok je ostvareno 2.376.743 noćenja, što predstavlja porast za 10,9%. Od tog broja 69% čine strani turisti.[2]
Prema procjeni Svjetske turističke organizacije, Bosna i Hercegovina će imati treću najveću stopu rasta turizma u svijetu za projektirani period između 1995. i 2020.
Turistički vodič Lonely Planet označio je Sarajevo kao 43. najbolji grad na svijetu, dok je u decembru 2009. Sarajevo navedeno kao jedan od 10 najboljih gradova za posjetu u 2010[3]
te je time Sarajevo izbilo ispred Dubrovnika, koji je rangiran na 59, Ljubljane na 84, Zagreba na 125. i Beograda (143. mjesto).
Prihodi od turizma daju veliki doprinos bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina sada ima snažniji godišnji rast dolazaka turista i brze širenje usluga u ovom sektoru. U BiH postoje i ljetne i zimske destinacije s kontinuitetom u turizmu tokom cijele godine. S obzirom na to da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina nudi destinacije iz oblasti ski-turizma, koje su među najboljim u Evropi.[4]
U martu 2012. Sarajevo je osvojilo nagradu "za najbolju turističku destinaciju" u konkurenciji od više od 100 gradova širom svijeta, a koju je organizirao blogFoxnomad posvećen turističkim destinacijama.[5]
Visoko je nedavno doživjelo zapanjujuću ekspanziju dolazaka turista zbog otkrića bosanskih piramida, tako da je ovaj grad posjetilo više od 10.000 turista tokom prvog vikenda u junu 2006. Međugorje je postalo jedno od najpopularnijih mjesta hodočašća za katolike[6] u svijetu. Svake godine više od milion turista posjeti ovo mjesto.[6]
Procjenjuje se da je približno 30 miliona hodočasnika posjetilo Međugorje od 1981.[7]
Neum na jadranskoj obali, sa strmim brdima, pješčanim plažama i nekoliko turističkih hotela predstavlja izlaz Bosne i Hercegovine na more. Cijene imaju tendenciju pada u odnosu na one u susjednoj Hrvatskoj, što ga, između ostalih razloga, čini popularnim kod turista, pogotovo onih domaćih. Zaleđe Neuma ima bogatu arheološku historiju i netaknutu prirodu, pri čemu se u tom području počinje razvijati agroturizam.
Turističke atrakcije
Pogled na Stari most u Mostaru, koji je na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine
Neke od turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini jesu:
Mostar - "Grad na Neretvi", jedna od najvažnijih turističkih destinacija u BiH s nadaleko poznatim Starim mostom, koji se zajedno sa starim dijelom grada nalazi na UNESCO-ovom spisku svjetske baštine
Jajce - grad poznat po tome što je bio sjedište bosanskih kraljeva; u njemu su udareni temelji nove Jugoslavije; poznato je po svojim prirodnim ljepotama, rijeci Plivi i njenim vodopadima.
Stećci - srednjovjekovni bosanski nadgrobni spomenici (2016)
Osim toga, Bosna i Hercegovina je na Tentativni spisak uvrstila još nekoliko područja za koje se smatra da bi se u doglednom vremenu mogla uvrstiti na spisak svjetske baštine, a to su sljedeća područja:[8]
Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti - kontinuirano otvoren grad (1997)
Bjelašnica, popularno skijalište i jedno od borilišta za vrijeme ZOI 1984.
S obzirom na svoj reljef i činjenicu da je pretežno planinska zemlja, Bosna i Hercegovina obiluje planinama i zimskim centrima. Za vrijeme Zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu, na Bjelašnici, Jahorini i Igmanu održana su takmičenja u skijaškim disciplinama. To su najpopularnije planine za skijanje u državi.
Na Jahorini je održano alpsko skijanje za žene, dok je isto takmičenje u muškoj konkurenciji održano na Bjelašnici.
Na igmanskom Malom Polju održano je takmičenje u skijaškim skokovima, kao i dio nordijske kombinacije, dok su na Velikom polju održani biatlon i neke nordijske discipline.[9]
Sarajevo i njegove olimpijske planine bili su domaćin Evropskog olimpijskog festivala mladih 2019, zbog čega je uloženo u izgradnju moderne žičare i dodatnih smještajnih kapaciteta, pogotovo na Bjelašnici i Jahorini.
Planina Vlašić također postaje važan centar za zimski turizam zbog odličnih smještajnih kapaciteta i uvjeta za skijanje, snoubording i druge zimske sportove. Ova planina također je popularna destinacija za ljetni i ekoturizam zbog mnogih planinarskih staza i nesmetanog prilaza području izuzetnih prirodnih ljepota.
Planina Kozara i istoimeni nacionalni park proteklih godina također su postali popularna turistička atrakcija za skijanje i planinarenje.
Bosna i Hercegovina poznata je po različitim mjestima i arhitekturom koja je nastala pod utjecajem različitih kultura, kao što su rimska, srednovjekovna, osmanlijska ili austro-ugarska.
Glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, je poznato po svojoj tradicionalnoj vjerskoj raznolikosti.[12] U gradu se nalaze kako islamski, tako i objekti drugih religija kao što je pravoslavlje, katoličanstvo i judaizam koji tu egzistirajz vijekovima. Zbog ove duge i bogate historije vjerskih različitosti, Sarajevo je često naziva i "Jerusalemom Evrope".[13]
Sarajevo ima jaku turističku industriju, a 2006. godine je imenovan od strane Lonely Planet kao jedan od 50 najboljih gradova na svijetu.[14]
Sportski turizam razvijen je zahvaljujući objektima, odnosno naslijeđu Zimskih olimpijskih igara 1984. Skijanje je zastupljeno na olimpijskim planinama Bjelašnici, Igmanu, Jahorini, Trebeviću, kao i Treskavici.
Sarajevo je grad sa 600-godišnjom historijom, koji je bio pod različitim utjecajima, i zapadnih i istočnih carstava, te je i zbog toga poznata turistička atrakcija.
To je grad koji je bio domaćin putnicima tokom cijelog svog postojanja stoljećima, jer je bio važan trgovački centar u vrijeme osmanlijske i austro-ugarske imperije. U popularna odredišta u gradu spadaju Vrelo Bosne, park s termalnim izvorima još iz rimskog doba, Gazi Husrev-begova džamijaKatedrala, Stari dio grada - Baščaršija itd. Turizam u Sarajevu uglavnom je fokusiran na historijske, vjerske i kulturne aspekte.
Grad je bogat muzejima, uključujući i Muzej Sarajeva, Ars Aevi - Muzej savremene umjetnosti, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (osnovan 1888). Dom je sarajevske hagade, iluminacionog rukopisa i najstarijeg jevrejskog sefardskog dokumenta u svijetu, napisanog u Barceloni oko 1350.
U gradu se nalaze i mnoga pozorišta, između ostalih i Narodno pozorište, osnovano 1919, Pozorište mladih Sarajevo, Kamerni teatar 55 i Sarajevski ratni teatar - SARTR. Druge važnije kulturne ustanove su: Vijećnica, Centar za kulturu Sarajevo, Biblioteka grada Sarajeva, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut, biblioteka u privatnom vlasništvu kao i umjetnička kolekcija fokusirana na historiju Bošnjaka, Orijentalni institut.
Grad obiluje mnogim manifestacijama od kojih su najpoznatije: Sarajevo Film Festival, pokrenut 1995, koji je postao najvažniji filmski festival u regiji, festival Sarajevska zima, Sarajevski jazz festival i Sarajevo International Music Festival kao i festival Baščaršijske noći.
Statistike
Ukupan broj stranih i domaćih turista sa brojem noćenja u periodu od 2010.
^Stilinovic, Josip (3. 1. 2002). "In Europe's Jerusalem", Catholic World News. The city’s principal mosques are the Gazi Husreff-Bey’s Mosque, or Begova Džamija (1530), and the Mosque of Ali Pasha (1560–1561); pristupljeno: 5. 8. 2006.
^Lonely Planet (mart 2006). The Cities Book: A Journey Through The Best Cities In The World, Lonely Planet Publications, ISBN1-74104-731-5.
^"Arhivirana kopija"(PDF). Arhivirano s originala(PDF), 20. 9. 2018. Pristupljeno 27. 8. 2018.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
