Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.
Ovaj članak zahtijeva čišćenje. Pomozite u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Ranije poznata pod imenom Republika Gornja Volta, država je preimenovana u Burkinu Faso 4. augusta 1984. Službeni jezik je francuski.
Prije nego što su Francuzi pokorili Burkinu Faso u kasnom 19. vijeku Burkinom Faso vladale su različite etničke skupine. Nezavisnost od Francuza stekla je 1960.
Etimologija
Ranije nazvana Republika Gornja Volta, zemlja je 4. augusta 1984. godine preimenovana u "Burkina Faso" od tadašnjeg predsjednika Thomasa Sankare. Riječi "Burkina" i "Faso" potječu iz različitih jezika koji se govore u zemlji: "Burkina" dolazi iz Mossija što znači "uspravno", pokazujući kako su ljudi ponosni na svoj integritet, dok "Faso" dolazi iz jezika Djula (kako je napisano u N'Ko pismu: ߝߊ߬ߛߏ߫ faso) i znači "otadžbina" (doslovno, "očeva kuća"). Sufiks "-bè" dodan na "Burkina" da bi formirao demonim "Burkinabè" dolazi iz jezika Fula i znači "muškarci ili žene".[2] Etimologija CIA-e rezimira kao "zemlju poštenih (nepotkupljivih) ljudi".[3]
Sjeverozapadni dio današnje Burkine Faso je bio naseljen lovcima-skupljačima između 14000 i 5000 p.n.e..
Bila pod vlašću Francuza, a nezavisna od 5. 9. 1960. godine.
Vlada
Ovaj odlomak potrebno je proširiti.
Političke podjele
Zemlja je podijeljena na 13 administrativnih regiona. Ovi regioni obuhvataju 45 provincija i 301 departaman. Svakim regionom upravlja guverner.
Geografija
Nalazi se u gornjem slivu rijeke Olge, bez izlaza na more. Površina 274.000 km2, oko 16,3 miliona stanovnika (2010). Reljef je uglavnom sačinjen od visoravni, a klima je tropska. Glavni grad je Uagadugu. Država graniči sa Malijem, Nigerom, Togom, Beninom i Obalom Slonovače.
Privreda
Veoma zaostala zemlja, uz veliki uticaj stranih kompanija (uglavnom francuskog porijekla). U bruto društvenom proizvodu najveći uticaj ima poljoprivreda 40%, 18% industrija. Mali broj nezaposlenih (1986) 15%. Poljoprivreda; sogrum, kukuruz, kikiriki, duhan, šećerna trska. Srednje razvijeno stočarstvo. Industrija; tekstilna, metalna, prehrambena. Rude: zlato, bakar, boksit, cink.
Društvo
Demografija
Burkina Faso je sekularna država. Većina stanovništva živi u južnom i centralnom dijelu države. Na hiljade ljudi redovno migrira u Obalu Slonovače i Ganu. Ratovi u Obali Slonovače primorali su mnoge da se vrate u Burkinu Faso.
Burkina Faso ima šestu najveću stopu fertiliteta na svijetu, 5.,93 djece na jednu ženu.
Prema izvještaju State Departmenta iz 2009. ropstvo je i dalje zastupljeno u Burkini Faso, a meta su često djeca.[5]
Etničke grupe
40% od 17,3 miliona stanovnika Burkine Faso pripada narodu Mossi. Oni vode porijeklo od ratnika koji su oko 1100. migrirali u današnju Burkinu Faso sa područja Carstva Gane, koje je obuhvatalo teritoriju jugoistočne Mauritanije i zapadnog Malija.[6] Druga najvećina skupina je narod Bobo koji žive uglavnom oko Bobo-Dioulassa. Ostatak stanovništa čine Gurunsi, Senufo, Lobi, Mande i polu-nomadski Fulani koji naseljavaju sjeverne dijelove države.
Jezici
U Burkini Faso se priča 69 jezika,[7] od kojih su 60 autohtoni. Oko 40% stanovništa priča Mossi. Mossi se priča uglavnom u središnjem dijelu države, oko glavnog grada Ouagadougoua. Mossi jezik je usko povezan sa Gurunsi jezikom.
Islam je najveća religija u Burkini Faso. Muslimani čine 60,5% stanovništva države. Većina muslimana su suniti,[9][10] a postoji i mala manjina šiita. Veliki broj muslimana pripada derviškim redovima, a postoji i ahmedijska zajednica.[11] Od derviških redova najznačniji je red tidžanija.
Rimokatolici čine 19% stanovništva, a protestanata je 4,3%. 15,3% ispovijeda tradicionalne religije. 0,6% ispovijeda druge religije, a 0,4% ne ispovijeda nijednu religiju.[9][10]
Obrazovanje i kultura
Edukacija u Burkini Faso je podijeljena na osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Visoka škola košta godišnje oko 25,000 CFA (50 USD) godišnje, što je mnogo više nego što većina Burkinabè porodica može da izdvoji.
^Breach of Faith. Human Rights Watch. juni 2005. str. 8. Pristupljeno 4. 6. 2014. Estimates of around 20 million would be appropriateCS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)