Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Turkmenistan je četvrta zemlja na svijetu po rezervama prirodnog plina. Većina zemlje je pokrivena pustinjom Karakum. Od 1993. godine, vlada građanima daje besplatno struju, vodu i plin. Turkmenistanom je vladao doživotni predsjednikSaparmurat Nijazov do svoje smrti 2006. godine. Gurbangulija Berdimuhamedov je izabran za predsjednika 2007. godine. Prema navodima Human Rights Watch, "Turkmenistan je jedna od najvećih svjetskih represivnih zemalja. Ova zemlja je praktično zatvorena za nezavisna ispitivanja, mediji i vjerske slobode podliježu drakonskom ograničenju, a branioci ljudskih prava i drugi aktivisti suočavaju se sa stalnom prijetnjom odmazde vlasti".[nedostaje referenca] Predsjednik Berdimuhamedov promovira kult ličnosti u kojem njegovi rođaci i saradnici imaju neograničenu vlast i potpunu kontrolu nad svim aspektima javnog života.
Historija
Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. vijeku osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. vijeka postao je dio države Džingis Kana. U sljedećih nekoliko vijekova područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.
Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. vijeka i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sistem navodnjavanja i proširene su obradive površine.
Historija Turkmenistana nakon nezavisnosti donekle nalikuje drugim zemljama Srednje Azije, vlast su zadržali komunistički funkcioneri na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog.
Turkmenistan je administrativno podijeljen na 5 regija (welayatlar) i regiju glavnog grada. Regije se dalje dijele na distrikte (mn. etraplar, jedn. etrap), koji mogu biti okruzi ili gradovi. Prema Ustavu Turkmenistana (član 16. ustava iz 2008. i član 47. Ustava iz 1992. godine), gradovi mogu imati status egije ili distrikta.
![[icon]](Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small}
