Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.
Oman je dugo bio važno trgovačko središte. Godine 1508. Portugalci su zauzeli glavnu luku, Muscat i držali je do dolaska Osmanlija1659. Turci su otišli 1741. kad je Ahmed ibn Said osnovao sadašnju vladarsku dinastiju.
U početku 19. vijeka Oman je izrastao u značajnu regionalnu silu s posjedima u Baludžistanu i Zanzibaru. Od 1891. do 1971. bio je britanski protektorat. Godinu dana prije odlaska Britanaca današnji sultan je zbacio svog oca, Saida ibn Taimura, nakon čega je započeo modernizaciju zemlje, a 1996. i ograničenu demokratizaciju.
Zastava i grb
Zastava OmanaGrb Omana
Zastava Omana sastoji se od tri polja (bijelo, zeleno i crveno) sa crvenim stupcem na lijevoj strani koji sadrži nacionalni simbol Omana. Bijela predstavlja mir i napredak, zelena plodnost i Zelene Planine, a crvena borbu protiv stranih okupatora. Crvena je također jedina boja prijašnje zastave. Grb se sastoji od handžar bodeža u koricama iza kojeg se nalaze dva ukrštena mača. To je tradicionalni simbol Omana koji se također nalazi i na zastavi, novčanicama, avionima i drugim mjestima.
Geografija
Većinu zemlje zauzima ravna pustinja, a planinski lanci nalaze se duž obale na sjeveru (najviši vrh zemlje, Šams, 2.980 m) i jugu. Omanu pripada i eksklava Musandam, odvojena od ostatka zemlje teritorijom UAE, koja zauzima strateški važan položaj na južnoj obali Hormuškog tjesnaca na ulazu u Perzijski zaliv.
Stanovništvo
Islam je najzastupljenija religija. Oman je jedina islamska zemlja u kojoj dominira Ibadi islam, različit od sunitskog i šijitskog. Arapski odnosno njegov lokalni dijalekt je jezik većine stanovništva. Velik broj stanovnika su strani državljani na radu u industriji nafte.
Privreda
Omanska privreda zavisi od izvoza sirove nafte. Prihodi od prodaje nafte omogućili su izgradnju infrastrukture i poboljšanje socijalnog standarda nekad siromašne i zaostale zemlje. BDP je u 2003. bio 13.100 USD po glavi stanovnika, mjereno po PPP-u.
