Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kirgistan (kirgiski: Кыргызстан), službeno Kirgiska Republika (kirgiski: Кыргыз Республикасы; ruski: Кыргызская Республика;), jest država u srednjoj Aziji. Kirgistan je kontinentalna i pretežno planinska država sa oko 80 % površine na nadmorskoj visini iznad 1.500 m. Graniči se sa Kazahstanom na sjeveru, Uzbekistanom na zapadu i jugozapadu, Tadžikistanom na jugozapadu i Kinom na istoku. Glavni i najveći grad države je Biškek.
Zabilježena historija Kirgistana obuhvaća 2.000 godina različitih kultura i carstava. Iako je geografski izoliran svojim visokim planinama koji su pomogli u očuvanju antičke kulture, Kirgistan je bio na raskršću nekoliko velikih civilizacija kao dio Puta svile i drugih trgovačkih i kulturnih pravaca. Iako je dugo bio naseljen mnogim nezavisnim plemenima i klanovima, Kirgistan je periodično padao pod stranu dominaciju i suverenitet je stekao kao nacionalna država tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Reljef države je pretežno brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tien Šan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine leži iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvata rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a ivice su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su ivični dijelovi gorja Pamir i Altaj.
Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).
Klima je kontinentalna s malo padavina, te su stepa pretežni dio reljefa. Malo je padavina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padavine. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padavina
Vlada
Kirgistan je ustrojem vlasti višestranačka predsjednička republika s dva zakonodavna doma.
Političke podjele
Kirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl).
Privreda
Privreda Kirgistana je u velikoj mjeri stagnirala nakon raspada Sovjetskog saveza kada je propao veći dio industrijskih preduzeća.
Danas glavni dio privrede čini poljoprivreda (proizvodnja žitarica, pamuka, šećerne repe, voća i povrća) i stočarstvo (uzgoj goveda, ovaca i konja). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te se većina stočara i danas bavi uzgojem na ovaj način.
Kirgistan je bogat rudama (ugalj, zlato, srebro). Smatra se da u zemlju postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijene su tekstilna i prehrambena industrija.
Stanovništvo
Kirgistan ima 6 miliona stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni priraštaj je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. 80% stanovništva su muslimani. Još ima oko 17% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.
![[icon]](Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small}
