Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.
Demokratska Arapska Republika Sahara (arapski: الجمهورية العربية الصحراوية الديمقراطية) jest teritorija na sjeverozapaduafričkogkontinenta. Oko 97% površine pokriva pješčana pustinja. Najveća nadmorska visina je 825 m.
Etimologija
Ime Sahrawi (Sahara) potječe od romanizacije arapske riječi Ṣaḥrāwī (صحراوي), što znači "Stanovnik pustinje". Riječ Ṣaḥrāwī (صحراوي) tada je izvedena od arapske riječi Ṣaḥrā' (صحراء), što znači pustinja.
Historija
Feničanska naselja, koja su se nekada tu nalazila, gotovo da nisu ostavila traga, a područje je postalo poznato tek kao karavanski put. Nakon prodora islama formirale su se grupe na području Zapadne Sahare koje su kasnije kao Almoravidi vladali većim dijelom Sjeverne Afrike i južne Španije .
Španci su 1884. godine proglasili protektorat nad područjem od Cap Bojadora do Cap Blanc . Ranije odvojeni distrikti Saguia el Hamra i Rio de Oro su 1958. spojeni i proglašeni prekomorskom Španskom Saharom. Nakon pojave fronta Polisario i smrti Francisca Franka, Španci su napustili to područje. Godine 1975. je oko 300.000 ljudi ušlo u takozvanom zelenom maršu iz čitavog Maroka u tu nekadašnju koloniju.
Polisario je 27. februara1976. proglasio Demokratsku Arapsku Republiku Sahara koju Maroko nije priznao.
Maroko je te iste godine anektirao dvije trećine područja Zapadne Sahare, a ostatak teritorije 1979. kada se Mauritanija povukla sa tog područja. U jednom napadu marokanske vojske početkom 1976. je od fosfornih i napalm bombi poginulo oko 25.000 Saharijanaca.
Konačni status područja je još uvijek nejasan, jer se odluka o tome odgađa iz godine u godinu. Demokratska Arapska Republika Sahara i dalje postoji kao oslobodilački pokret Polisario, vođena od vlade u izbjeglištvu . Republiku su priznale 33 države svijeta (stanje 2001.).
1992. je sklopljen mirovni ugovor između Maroka i Polisaria, ali još uvijek oko 100.000 ljudi živi u izbjegličkom logoru u alžirskoj Sahari.
Još i danas Marokanska strana blokira predviđeno održavanje referenduma o nezavisnosti tog područja.
Vlada
Ovaj odlomak potrebno je proširiti.
Političke podjele
Ovaj odlomak potrebno je proširiti.
Geografija
Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Afrike, izlazi na Atlantski okean. Površina Zapadne Sahare iznosi 266.000 km2. Glavni grad Zapadne Sahare je Al Ajun. Država se nalazi u teškoj situaciji zbog unutrašnjih nemira, sjeverni dio je pod kontrolom Maroka, a manji pod mauritanijskim gerilcima.
Privreda
Privreda je slabo razvijena, bez uvjeta za razvoj zemljoradnje. Uzgaja se ječam, kukuruz, datula, kikiriki i proso, a od ruda se mogu naći fosfati, mangan, nafta, gas i bakar. Stočarstvo je nešto razvijenije.
Stanovništvo
Po podacima iz 2005. godine, Zapadna Sahara ima oko 370,000 stanovnika. Veliku većinu stanovništva čine Arapi i Berberi. Prvobitni stanovnici Zapadne Sahare, Saharauis, su nomadi arapskog porijekla, koji danas jednim dijelom žive kao izbjeglice u Alžiru. Većina stanovnika (skoro 100% muslimani) govori marokanski dijalekt ili hassaniju, regionalnu verziju arapskog jezika.
.svg)
![[icon]](Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small}
.svg)