Operacija Gama je bila združena osovinska operacija koju su izvodili Nemci, Italijani, četnici, domobrani i ustaška milicija tokom avgusta i septembra 1943. godine, protiv partizana i njihovih pristalica u istočnoj Hercegovini.
Nemačkoj operaciji je prethodila ofanziva NOVJ u Hercegovini u proleće 1943. godine, tokom koje su partizani ojačali svoj položaj na tom području.
Svi četnici u NDH su tokom 1942. godine potpisali ugovore sa ustaškim vlastima, čime su uključeni u komandni sistem Vermahta.[1] Glavna ugovorna obaveza bila im je borba protiv partizana. Na području istočne Hercegovine, četnici su provodili drakonske mere prema pristalicama partizanskog pokreta. U proglasu štaba bilećkog vojnočetničkog odreda o merama protiv partizana, između ostalog stoji sledeće:
1. Svako lice, koje napusti mesto stanovanja, a to mu bude zabranjeno od četničkih vlasti iz bilo kojih razloga biće odmah streljano čim se uhvati.
2. Svako, ono lice, koje bude vodilo propagandu protivnu četničkoj vlasti i četničkoj organizaciji bi će odmah streljano.
3. Svaki agent, kurir ili lice koje raznosi propagandistički materijal protivan četničkoj organizaciji biće na licu mesta streljan.
4. Onaj, kod koga se pronađe propagandistički materijal, biće odmah ubijen.
5. Svaki onaj domaćin koji primi na hranu, stan ili ukaže ma kakvu pomoć partizanskim agentima, partizanskim kuririma i tsl. biće odmah streljan, njegova porodica internirana, a imanje konfiskovano.[2]
– Proglas štaba Bilećkog vojnočetničkog odreda od 5. jula 1942. o merama protiv pripadnika NOP-a
17. avgusta 1943. godine dva bataljona 7. SS divizije, pet bataljona italijanskih divizija Mesina i Marke, jedan bataljon domobranske 6. pješačke divizije i tri brigade četničkog Trebinjskog korpusa počele otpočele su operaciju u Hercegovini pod kodnim nazivom Gama u cilju okruženja i uništenja Desete hercegovačke NOU brigade.[3]
U oblasti Nevesinja radi četnički vođa Samardžić, koji veoma dobro sarađuje sa njemačkom komandom u borbama protiv bandita. U borbama protiv bande Vlade Šegrta od 30.8. do 1.9. tamošnji četnici pokazali su se pouzdanim i čvrstim.[4]
– Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom korpusu za avgust 1943.
Oko 150 četnika, podržanih od strane motociklističkog voda i konjičkog eksadrona [7.SS divizije] drže liniju [...sjeverozapadno od Gacka]. Četnički gubici 3 mrtva, 10 ranjenih.”[5]
– Dnevni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom korpusu od 1.9.1943.
Tokom 18. ili 19. septembra osovinske snage uspjele su da u okolini Bileće privremeno okruže Desetu hercegovačku brigadu, ali operacija je okončana neuspjehom, jer se Deseta brigada izvukla prema Gacku.[3]
Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, je odbačena ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.[6]
– Izveštaj 15. brdskog korpusa od 18.09.1943. godine
Nakon ove operacije njemačke i četničke snage nastavile su sa manjim kombinovanim napadima na Desetu brigadu.