Panamá (španjolski : Ciudad de Panamá ) je grad od 430,299 stanovnika [ 1] jugu Paname u kojoj je glavni grad .
On je i administrativni centar Provincije Panamá i Distrikta Panamá (metropolitanskog grada ) koji ima 1,206,774 stanovnika
i površinu od 2,031 km² .[ 2]
U metropolskoj Panami živi 2 / 5 stanovnika države koji osim u centru žive i u gradovima San Miguelito , Tocumen , Arraiján i Ancón .[ 3]
Geografske karakteristike
Grad se nalazi na najužem dijelu Panamske prevlake , pored izlaza Panamskog kanala na Panamski zaljev Tihog oceana .[ 3]
Historija
Panorama grada uz Panamski zaljev Panamu je osnovao 15. augusta 1519 . u ime kralja Fernanda II , kapetan general i guverner Kopnenog kraljevstva (Reino de Tierra Firme) - Pedro Arias De Ávila , na mjestu ribarskog sela Cueva indijanaca pod imenom Nuestra Señora de la Asunción de Panamá .[ 4]
Ime Panama na jeziku Cueva indijanaca znači puno riba .[ 3]
Brzo je izrastao u politički i religijski centar kolonija Novog svijeta . Dobro je napredovao sve dok su se sa andskih zemalja sljevale zlatne poluge do njegove luke , koje su odatle konjima i mazgama nošene preko prevlake do Portobela na karipskoj obali za transport brodovima u Španjolsku . Zapao je u krizu nakon stalnih pljačkaških napada engleskih gusara i pirata , koji su onemogućili komunikaciju.
Francis Drake je čak 1595 . poduzeo (neuspješnu) kampanju preko prevlake na grad. To je ipak uspjelo Henry Morganu 1671 . koji ga je potpuno razorio i zapalio.[ 3]
Novi dobro utvrđeni grad (Panamá Nuevo), kog danas zovu Casco Viejo (Stara utvrda) dao je sagraditi 1674 . španjolski konkvistador Alonso Mercado y Villacorta , 8 km jugozapadno od starog razorenog Panamá Vieja.[ 3]
Nakon preseljenja grad je postepeno izgubio politički i ekonomski značaj. Od 1751 . je kao i čitava Panamska prevlaka sastavni dio Vicekraljevstva Nova Granada , a od 1820-ih Velike Kolumbije (i njezinih nasljednica) sve do 1903 . kad je Panama proglasila nezavisnost .[ 3]
Na inicijativu Simóna Bolívara u gradu je u julu 1826 .održan Amfiktionski kongres , nukleus iz kog je kasnije nastala Organizacija američkih država .[ 4] Željeznička pruga do Colóna dovršena je 1855 .[ 4] latinoameričkih zemalja održani su 1939 . i 1959 .[ 3]
Francuzi su 1880 . započeli iskapati Panamski kanal, (dovršen 1914 .) koji su od 1904 . preuzeli Amerikanci .[ 4] Vojska Sjedinjenih Američkih Država upravljala gradom do 1936 ., a nakon tog nad Zonom kanala sve do 1999 .[ 4] vodovod i kanalizaciju , koji su do 1942 . bili i vlasništvo Sjedinjenih Američkih Država .[ 3]
Od kad je započela gradnja kanala naglo se proširio i postao kozmopolitski grad modernih hotela , kabarea , noćnih klubova , ali i grad brojnih sirotinjskih kvartova (kasnije djelomično saniranih).[ 3]
Grad je ponovno postao vijest dana 1989 . kad je Američka vojska izvršila Invaziju na Panamu i uhapsila tadašnjeg predsjednika Manuela Noriegu .[ 3] [ 3]
Suvremeni grad
Današnja Panama je grad brojnih modernih poslovnih nebodera , dva velika univerziteta ; Nacionalnog (osnovan 1935 .) i Santa María la Antigua (1965 .)
Postoji niz akademija , biblioteka , muzeja i istraživačkih instituta kao što je Memorijalni laboratorij za tropsku i preventivnu medicinu Gorgas iz 1928 . i Smithsonian Tropical Research Institute iz 1923 .[ 3]
Grad ima i puno zelenih površina, unutar grada je to Metropolitan park, a duž kanala su to nacionalni parkovi ; Camino de Cruces i Soberanía, koji štite dobar dio tropskih prašuma .[ 3]
Znamenitosti
Arheološki lokalitet Panamá Viejo i historijski centar grada Panamá Panama Registriran: 1997 . (21. zasjedanje) Vrsta: Kulturno dobro Mjerilo: ii, iv, vi Ugroženost :no Referenca: UNESCO
Panama ima puno građevina iz kolonijalnih vremena, kao što je katedrala , čija je gradnja počela 1673 . (restaurirana 2003 .) i crkvu sv Franje.
Obnovljeni historijski centar grada - Casco Viejo, uvršten je 1997 . na UNESCO -vu Listu svjetske baštine u Americi .
To je prošireno 2003 . uvrštenjem razorene Stare Paname (Panamá Viejo) koja je danas popularna turistička atrakcija.[ 3]
Arheološko nalazište Panamá Viejo prostire se na 32 hektara , pored ruševina kamenih zgrada suda , katedrale iz kolonijalnih vremena u njemu se nalaze i pretkolumbovski ostatci Cueva indijanaca .[ 5] Arheološki dokazi orginalnog rasporeda ulica i pozicija vjerskih i svjetovnih građevina u Staroj Panami, svjedoče o tadašnjem planiranju[ 5]
Inžinjerci su iskoristili geomorfologiju poluotoka na koji su preselili Novu Panamu (Casco Viejo) i to dopunili bedemima i tako kompletno okružili poluotok.
Prostor unutar bedema izgrađen je sa ortogonalnim rasporedom ulica različite širine, i centralnim trgom .[ 5] 17. vijek do 20. vijeka . Pored crkava i petoro brodne katedrale, tu su i palače ; Guvernera (kraj 17. vijeka ), Vijećnice , Muzeja kanala (orginalno Grand hotel) i Suda.[ 5]
Tu se nalazi i Salón Bolivar , posljedni preživjeli dio samostanskog kompleksa 17 / 18. vijek ) u kom je Bolívar održao svoj kongres.[ 5]
Salón Bolivar (zgrada nekadašnjeg franjevačkog samostana )
Privreda i transport
Privreda grada ponajviše se bazira na financijskom sektoru (banke , osiguranja ) i aktivnostima vezanim uz kanal .
Od industrije ima rafineriju nafte , valjaonicu čelika , pivovaru i tvornice tekstilne i drvne industrije .[ 3]
Panamska luka prostire se na jugozapadu u susjednom gradu Balboi.
Sa Colónom na sjeveru povezan je kanalom, prugom i autoputm , sa Davidom na zapadu i Chepom na istoku Panameričkim autoputom .[ 3]
Grad ima dva internacionalna aerodroma u Albrooku, zapadno od grada, i u Tocumenu, 27 km sjeveroistočno od centra.[ 3]
Pobratimski gradovi
Panama ima pobratimske ugovore sa slijedećim gradovima[ 6]
Izvori
↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Ciudad de Panamá in Panamá ” (engleski). City population. Pristupljeno 20.1.2023 . ↑ 2,0 2,1 2,2 „Panama: Administrative Division ” (engleski). City population. Pristupljeno 20.1.2023 . ↑ 3,00 3,01 3,02 3,03 3,04 3,05 3,06 3,07 3,08 3,09 3,10 3,11 3,12 3,13 3,14 3,15 3,16 „Panama City ” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 20.1.2023 . ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 „Historia ” (španjolski). Municipio de Panamá. Pristupljeno 21.1.2023 . ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 „Archaeological Site of Panamá Viejo and Historic District of Panamá ” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 20.1.2023 . ↑ „Sister cities of Panama ” (engleski). Sistercity. Pristupljeno 20.1. 2023 .
Vanjske veze
Samostalne države
Buenos Aires Argentina La Paz (de facto / Sucre (de iure , Bolivija Brasília Brazil Santiago Čile Quito Ekvador Georgetown Gvajana Bogotá Kolumbija Asunción Paragvaj Lima Peru Paramaribo Surinam Montevideo Urugvaj Caracas Venezuela Zavisni teritoriji
