PROFILPELAJAR.COM

Mađari; magyarok
Ukupna populacija
	cca. 15 miliona
Regioni sa značajnim brojem pripadnika
Jezik/ci
	mađarski
Religija
	Uglavnom rimokatoličanstvo i protestantizam (uglavnom Reformirana i luteranska; također unitarijanci), a postoje i grkokatolici, judaisti i nevezani uz religiju.
	Uglavnom rimokatoličanstvo i protestantizam (uglavnom Reformirana i luteranska; također unitarijanci), a postoje i grkokatolici, judaisti i nevezani uz religiju.

Mađari su ugro-finski narod koji uglavnom živi u Srednjoj Evropi.

Najviše su naseljeni u matičnoj domovini Mađarskoj, gdje ih ima 10,5 milijuna. Osim u Mađarskoj, Mađara ima i u Rumunjskoj (2 milijuna), Sjedinjenim Američkim Državama (750.000), Slovačkoj (600.000), Srbiji (Vojvodina) (300.000) i Ukrajini (180.000).

Vuku porijeklo sa Urala, a na današnja područja doselili su se u 9. stoljeću. Govore mađarskim jezikom koji pripada ugro-finskoj skupini jezika.

Mađari su uglavom Rimokatolici.

Kratka povijest: Mađarsko porijeklo i ime

Mađarski narod na području današnje Mađarske i području susjedne Rumunjske, gdje ih živi znatan dio, razlikuju se po govoru od svih ostalih susjednih naroda. Njihovi najbliži srodnici u Europi su Finci, narod koji živi od njih daleko na sjeveru, i čiji su preci prije nekih 10,000 godina naseljavali područje između današnje Finske i Urala. Po ova dva naroda, Mađarima ili Ugrima i Fincima prozvana je je ova grupa imenom Ugro-finski narodi, i vodi se kao dio velike uralske porodice naroda i jezika. Unutar same ugarske grupe postoji podjela na Obske Ugre, koji su i danas naseljeni u sibirskoj pradomovini, na području današnjeg Hanti-mansijskog autonomog okruga, to su Voguli i Ostjaci, i onu ugarsku grupu koja do ranog 9. stoljeća prodire u područje između donjeg Dnjepra i ušća Dunava, da bi pod pritiskom Pečenega, pod vodstvom Árpáda, osnivača dinastije Arpadovića, prešla Karpate i nastanila se u kasnom 9. stoljeću na područje Panonske nizine u kraj između Dunava i Tise. Ovdje će osnovati državu. Ovi vješti konjanici ipak prodiru čak u središnju Europu, a zaustavlja ih tek 955. Oton I. Veliki u bici kod Lechfelda, blizu današnjeg Augsburga. Pod vodstvom Stjepana I. Svetog, Mađari osnivaju državu i primaju kršćanstvo.

Podgrupe Mađara Među Mađarima danas se još razlikuje nekoliko posebnih etničkih skupina, to su Čango u Bacău i Moldaviji i Sekelji u istočnoj Transilvaniji. Nadalje njihovog su porijekla i Mađarabi naseljeni duž Nila u Egiptu i Sudanu. Narod Jasi (Jászok) u središnjoj Mađarskoj (Jász-Nagykun-Szolnok), mogli bi biti osetskog porijekla, oni u Mađarsku dolaze sa Kumanima u 13. stoljeću. Jasi su izvorno govorili jaškim dijalektom, dok se danas smatraju Mađarima i govore mađarski.

Proto-Mađari i Mađari: povijest i običaji

Ime federacija Onogur ili deset strijela' ušla je moguće kroz druge jezike u ime kasnije države Mađarske ili Hungarije, pa se još u njemačkom naziva 'Ungarn' . Mađari su bili konfederacija od 7 plemena, Jenô, Kér, Keszi, Kürt-Gyarmat, Megyer, Nyék i Tarján a sa još neki plemenima (Kumani i Kavari) dolaze u dolinu Dunava 895. ili 896. Sa Kavarima i Kumanima Mađari su u stepi dugo zajednički koegzistirali. Njihov porijeklo međutim bilo je drugačije, jezično su srodni Obskim Ugrima. Árpádova mađarsko-kavarska konfederacija vjerojatno je bez većih problema asmilirala ostatke Huna i Avara jer se u kulturi nisu mnogo razlikovali.

Preci današnjih Mađara u stara vremena, negdje u 4. mileniju prije Krista žive sa ostalim ugarskim precima istočno od Urala. Tijekom brončanog i ranog željeznog doba nalaze se u šumovitim stepama zapadnog Sibira gdje sa ostalim ugarskim plemenima žive od lova i ribolova. U 2. mileniju prije Krista dolazi do velikih promjena u načinu života. Počinju se baviti uzgojem stoke. Na mjestima gdje su se nalazila naselja pronađene su kosti ovaca, goveda o konja, a bave se i uzgojem pšenice, ječma i prosa. Ovi Ugri imaju već predmete od bronce, prakticiraju se žrtvovanja pića, hrane i životinja, i proizvode kumis. Mrtve sahranjuju sa poputbinom (hrana i piće) i i žrtvuju se konji i ovce u njihovu čast. Do separacije dolazi vjerojatno najkasnije u ranom prvom milenijumu prije krista, odnosno između 1000. pne. i 500. pne. ili u željezno doba. Budući Obski Ugri otići će prema Obu, a proto-Mađari duž rijeka Irtiš-Isim-Tobol, a u 6 stoljeću pne. i 5. stoljeću iza Krista nalaze se u šumovitim stepama Sargatka. Iz nekog razloga u 5. stoljeću doći će do pokreta koji ih vode prema Europi, negdje u krajeve između Volge i Urala, a njega će izvjesni Julianus barát (dominikanski redovnik) 1236. nazvati Magna Hungaria ('stara' ili 'velika' Hungarija). Ovi proto-Mađari već imaju predmete od srebra i drugog metala. Od 700. do 750. Magna Hungaria se polako napušta. Mađari sele na jug, duž Volge, a 850-ih nalaze se između Dnjepra i istočnih Karpata. Godina 894. sa Mađarima ulazi u savez bizantski car Leon VI. Mudri, protiv bugarskog kana Simeona. Árpád šalje svoga sina Leventea (Levente) i ovaj ih potuče i pohara gradove Pliszka i Madara. Već iduće godine oni prelaze Karpate, a tu će započeti njihova nova povijest.