Dijagram eksprecije gena ABC u diviziji Verticillium (Arabidopsis thaliana). Geni klase A (plavi) utiču na latice i čašicu, klasa B (žuti) utiču na latice i prašnike, klasa C (crveni) utiču na miris i latice.
ABC model razvoja cvijeta u cvjetnica formulirali su Enrico Coen i Elliot Meyerowitz 1991. godine. Ovaj model je razvijen je iz zapažanja o homeotskim mutantima. ABC model opisuje kako ekspresija faktora transkripcije u različitim dijelovima cvijeta regulira razvoj cvjetnih organa.
Dva ključna zapažanja dovela su do formuliranja ove teorije. Prvo, otkrivanje homeotskih mutacija, u kojima se organ razvija na drugom području od mjesta gdje bi trebalo razvijati u normalnim uvjetima. Naprimjer, divlja ruža ima samo pet latica, ali mnogo prašnika. Vrtna ruža, s druge strane, ima homeotsku mutaciju koja podstiče razvoj latica, umjesto prašnika. Drugo, svaki gen koji utiče na identitet cvjetnog organa utiče na dvije skupine cvjetnih organa koji su odgovorni za razvoj latica i prašnika ili utiču i na latice i na prašnike.[1]
Geni koji kontroliraju razvoj cvjetnih organa podijeljeni su u tri klase, ovisno o tipu tijela koje razvijaju. Mutacije gena klase A utiču na čašice i latice. Mutacije klase B utječu na latice i prašnike, dok mutacije u genima klase C utiču na miris i prašnike. Sva tri ova gena nazivaju se homeotski geni, koji su prevedeni u proteine. Svaki od ovih proteina sadrži MADS-box sekvencu, regiju koja se veže na DNK, na razini genskih promotora i regulira njegovu transkripciju. Kao i svi faktori transkripcije stoga regulišu ekspresiju određenih proteina, u ovom slučaju onih koji kontroliraju razvoj cvjetnih organa.[2][3][4]
Oznake ABC gena kod Antirrhinum majus i Arabidopsis thaliana
