Botaničko ime je formalno naučno ime u skladu s Međunarodnim kodeksom nomenklature algi, gljiva i biljaka (ICN) i, ako se odnosi na biljku kultigen, sa dodatnim epitetima kultivar ili grupa moraju biti u skladu s Međunarodni, kodeksom nomenklature uzgajanih biljaka (ICNCP). Oznaka nomenklature obuhvata „sve organizme koji se tradicijski tretiraju kao alge, gljive ili biljke, bilo fosilne ili nefosilne, uključujući plavozelene alge (cijanobakterije), Chytridiomycota, Oomycete, sluzave plijesni i fotosintske protiste sa taksonomski srodnim nefotosintetskim grupama (ali isključujući Microsporidia)”.^[1]

Svrha formalnog imena je imati jedno ime koje se prihvata i koristi u cijelom svijetu za određenu biljku ili grupu biljaka. Naprimjer, botaničko ime Bellis perennis označava biljnu vrstu koja je nađena u većini zemalja Evrope i Srednjeg Istoka, gdje je nakupila razna imena u mnogo jezika. Kasnije je biljka predstavljena širom svijeta, dovodeći je u kontakt sa više jezika. Bosanski naziv za ovu vrstu je fatimica ili tratinčica i krasuljak, engleski daisy.^[2][3] Kultivar Bellis perennis '’aucubifolia' je zlanno-varijegatna hortikulturna selekcija ove vrste.

Botanički naziv je formalno ime prema Međunarodnom kodeksu nomenklature algi, gljiva i biljaka (bivši Međunarodni kodeks botaničke nomenklature). Ponekad se koristi i naziv naučni naziv; ovaj je pojam tačan, ali se koristi i za zoološko, bakterijsko i virusno ime. Botanički naziv koristi se za alge (uključujući plave alge), gljive i biljke .

Svrha botaničkog imena je pružiti taksonu jedinstvene i nedvosmislene oznake koja je identična u cijelom svijetu i koja se može koristiti za pristup svim informacijama objavljenim o tom taksonu.

Botanička imena mogu se sastojati od jednog dijela (rod i više), dva dijela ( vrste i iznad, ali ispod ranga roda) ili tri dijela (ispod ranga vrste).

Ovisno o rangu, botanička imena mogu biti u jednom dijelu (rodovi i više), dva dijela (različite situacije ispod ranga roda) ili infraspecijska imena u tri dijela (ispod ranga vrsta). Nazivi kultiviranih biljaka nisu nužno slični botaničkim imenima, jer umjesto toga mogu uključivati "jednoznačna uobičajena imena" vrsta ili rodova. Nazivi kultiviranih biljaka mogu imati i dodatnu komponentu, što donosi najviše četiri dijela.

Jednodijelno

Plantae (biljke)

Marchantiophyta (jetrenjače; Bryophyta)

Magnoliopsida (razred koji uključuje porodicu Magnoliaceae)

Liliidae (podrazred, uključuje porodicu Liliaceae)

Pinophyta (četinari)

Fagaceae (porodica bukava)

Betula (rod bukava)

Dvodijelno

Acacia subg. Phyllodineae

lchemilla subsect. Heliodrosium

Berberis thunbergii (Japanski žutika) ime vrste, tj. 'kombinacije koji se sastoji od imena roda i jedanog epiteta

Syringa 'Charisma' – kultivar u rodu

Hydrangea Lacecap grupa – ime roda i grupni epitet

Lilium najtamnija grupa crvenih – ime roda i epitet grupe

Paphiopedilum Greenteaicecreamandraspberries grex

snowdrop 'John Gray' – nedvosmisleno uobičajeno ime za rod „Galanthus“ i epitet kultiva

Trodijelno

Calystegia sepium subsp. americana (Američka živica), kombinacija koja se sastoji od imena roda i dva epiteta

Crataegus azarolus var. pontica (mediteranski glog)

Bellis perennis 'Aucubifolia' – kultivar

Brassica oleracea grupa Gemmifera – ime vrste i epitet grupe

Četverodijelno

Scilla hispanica var. campanulata 'Rose Queen' – kultivar u botaničkom varijetetu

Osim kultivara, naziv biljke nikada ne može imati više od tri dijela.

Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka daje sve botaničke nazive u kurzivu, a nada se da će i u naučnim časopisima biti prihvaćen takav obrazac.s.

• Botanička nomenklatura
• Zoološka nomenklatura

• Brickell, C.D.; Alexander, C.; David, J.C.; Hetterscheid, W.L.A.; Leslie, A.C.; Malecot, V.; Jin, X.; Editorial committee; Cubey, J.J. (2009). International Code of Nomenclature for Cultivated Plants (ICNCP or Cultivated Plant Code), incorporating the Rules and Recommendations for naming plants in cultivation (PDF) (8th izd.). International Association for Plant Taxonomy and International Society for Horticultural Science. Arhivirano s originala (PDF), 13. 8. 2011. Pristupljeno 19. 10. 2019. Adopted by the International Union of Biological Sciences, International Commission for the Nomenclature of Cultivated Plants.
• Plant botanical definition list Arhivirano 7. 8. 2020. na Wayback Machine. Retrieved 12 November 2016.

1. ^ McNeill, J.; Barrie, F.R.; Buck, W.R.; Demoulin, V.; Greuter, W.; Hawksworth, D.L.; Herendeen, P.S.; Knapp, S.; Marhold, K.; Prado, J.; Prud'homme Van Reine, W.F.; Smith, G.F.; Wiersema, J.H.; Turland, N.J. (2012). International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants (Melbourne Code) adopted by the Eighteenth International Botanical Congress Melbourne, Australia, July 2011. Regnum Vegetabile 154. A.R.G. Gantner Verlag KG. ISBN 978-3-87429-425-6.
2. ^ L. B. McCarty (15. 1. 2001). Color Atlas of Turfgrass Weeds. John Wiley & Sons. ISBN 978-1-57504-142-1.
3. ^ https://books.google.com/books?id=VhZ-eZpZUKgC&pg=PA102%7Carchivedate=2 May 2016.