Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Stablo, je jedan od osnovnih organa drvenastih vrsta na kome se nalazi lišće, pupoljci i plodovi. Svojim razgranjavanjem stablo uvećava površinu biljke i omogućuje povoljan položaj listova i cvjetova na njihovu funkciju. Ono se javlja kao posrednik između korjena i listova. Na njemu se mogu razlikovati, prije svega deblo, koje na izvjesnoj visini nosi krošnju. Prelaz korjena u deblo naziva se žilište. U krošnji se nalaze grane, ogranci, izbojci, pupoljci, lišće, izbojci, cvjetovi, plodovi.

Kod nekih vrsta deblo se može pratiti u krošnji do vrha stabla (smrča, bor), a kod drugih se deblo gubi u razgranatoj krošnji (lipa, grab).

Svjetlost ima značajan uticaj na stablo. Piramidalni oblici rasporeda visina stabala je čest i javlja se kod velikog broja vrsta. Tako se biljke štite od intenzivnog isparavanja, jer su grane priljubljene uz deblo koje su živi plašt koji direktnu sunčevu svjetlost pretavara u difuznu i umanjuje isparavanje.

U visokim planinskim predjelima, kao i na dalekom sjeveru, krošnje su svojim oblikom adaptirane pritiskom snijega. Ona je u tim predjelima pretežno uska. Grane su kratke, tanke i savitljive tako da se snijeg slabije zadržava i na taj način se biljke štite od njega.

Koa što su krošnja i deblo karakteristični za pojedine vrste, tako je i sa korom. Vanjski dio je grub i naziva se mrtva kora. Ona štiti unutrašnji dio kore od spoljnjih uticaja. Kora se razlikuje po reljefu, boji, debljini, glatkoći.

Kora je prepoznatljiv i uočljiv dio stabla, te njena karakteristika određuje ime vrsti drveta.

Commons ima datoteke na temu: Stablo