Katedrala u Pisi
Katedrala u Pisi (ital. Duomo di Pisa ) ili katedrala uzašašća sv. Marije (ital. Cattedrale Metropolitana Primaziale di Santa Maria Assunta ) je započeta 1064 . godine, a posvećena je 1118 . godine. Ovaj biser toskanske romaničke arhitekture je petorobrodna bazilika s trobrodnim transeptom . Fasada je od sivog mramora i bijelog kamena s inkrustracijama šarenog mramora, a ukrasio ju je s četiri galerije nižućih arkada majstor Rainaldo. Na portalu su dvoja drvena i središnja brončana vrata s prizorima iz Isusova života koje izveo Bonanno Pisano .
Unutrašnjost je popločana bijelim i crnim mramorom, korintski kapiteli su ratni plijen iz džamije u Palermu (1063.), a svod je pozlaćen, dok je kupola oslikana freskama . Apsida je ukrašena mozaicima Cimabuea , a unutra je i slavna mramorna romanička propovjedaonica koju je izveo Giovanni Pisano . Nakon požara 1595 . godine ukrašena je slikama umjetnika kao što je Andrea del Sarto .
U katedrali se nalaze grobovi sv. Rainerija , sveca zaštitnika Pise, cara Henrika VII. i pape Grgura VIII. , ali i relikvije tri sveca vezana za križarske ratove (Abibo, Gamaliel i Nikodem).
Katedrala je imala odlučujuću ulogu u određivanju početka pisanske Nove godine. Naime, od 10. vijeka pa sve do 1749 . kada je reformiran toskanski kalendar, Pisa je koristila svoj kalendar koji je imao 9 mjeseci, a godina je započinjala na Gospino Uzašašće, 25. maja . Točan trenutak Nove godine bio bi kada sunčeva zraka, točno u podne, kroz prozor s lijeve strane katedrale, obasja jajastu policu iznad propovjedaonice Giovanija Pisana, na desnoj strani katedrale.
Vjeruje se da je Galileo Galilei utjelovio svoju teoriju o kretanju klatna gledajući ljuljanje lustera koji je visio sa svoda glavnog broda katedrale. Taj luster, manji i jednostavniji od onog što se danas nalazi na njegovom mjestu, čuva se u kapeli Aulla groblja Camposanto.
Katedrala se, poput mnogih građevina u Pisi, također znatno ukosila.
Pročelje katedrale
Pogled iz zraka
Mozaici u Apsidi
Propovjedaonica
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti , Vanvitellijev akvadukt , San Leucio ) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum , Velia , samostan u Paduli ) • Cinque Terre , Porto Venere i otoci Palmaria , Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe ) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli , Brescia , Castelsepriou , Spoleto , Campello sul Clitunno , Benevento , Monte Sant'Angelo ) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio 1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji , Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata ) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa 2) • Raetinska pruga 1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije , Neonov baptisterij , Arijanski baptisterij , Arhiepiskopska kapela , Bazilika Sant'Apollinare Nuovo , Teodorikov mauzolej , San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi ) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli ) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone , Catania , Militello in Val di Catania , Modica , Noto , Palazzolo Acreide , Ragusa , Scicli ) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina )
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke , Španjolske i Maroka