Na izborima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, birana su tri člana, po jedan iz svakog konstituivnog naroda Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je bila izborno podijeljena u dvije osnovne izborne jedinice: Federaciju BiH i Republiku Srpsku. U Federaciji BiH birao se član Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, u 86 izborne jedinice, koje su predstavljale osnovne izborne jedinice, dok se u Republici Srpskoj, birao član Predsjedništva iz reda srpskog naroda u ukupno 63 izborne jedinice. Birači sa područja Federacije BiH, mogli su glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana. Mandat članova je četiri godine.[1]
Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda izašlo je ukupno 1.098.056 glasača, a od toga je 1.023.150 (93,18%) glasova bilo važećih, te 74.906 (6,82%) nevažećih. Za člana Predsjedništva izabran je Bakir Izetbegović, član Stranke demokratske akcije (SDA).[1][2] Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izašlo je ukupno 1.098.056 glasača, a od toga je 1.023.150 (93,18%) glasova bilo važećih, te 74.906 (6,82%) nevažećih. Za člana Predsjedništva izabran je Željko Komšić, član Socijaldemokratske partije (SDP BIH).[1][2] Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izašlo je ukupno 670.517 glasača, a od toga je 604.370 (90,13%) glasova bilo važećih, te 66.147 (9,87%) nevažećih. Za člana Predsjedništva izabran je Nebojša Radmanović, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).[1][2] Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.