Na izborima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, birana su tri člana, po jedan iz svakog konstituivnog naroda Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je bila izborno podijeljena u dvije osnovne izborne jedinice: Federaciju BiH i Republiku Srpsku. U Federaciji BiH birao se član Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, u 86 izborne jedinice, koje su predstavljale osnovne izborne jedinice, dok se u Republici Srpskoj, birao član Predsjedništva iz reda srpskog naroda u ukupno 63 izborne jedinice. Birači sa područja Federacije BiH, mogli su glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana. Mandat članova je četiri godine.[1]
Član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda izašlo je ukupno xxx glasača, a od toga je 558.192 (xxx%) glasova bilo važećih, te xxx (xxx%) nevažećih. Za člana Predsjedništva izabran je Haris Silajdžić, član Stranke za Bosnu i Hercegovinu (S BiH).[1] Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izašlo je ukupno xxx glasača, a od toga je 293.383 (xxx%) glasova bilo važećih, te xxx (xxx%) nevažećih. Za člana Predsjedništva izabran je Željko Komšić, član Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH).[1] Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda izašlo je ukupno xxx glasača, a od toga je 540.173 (xxx%) glasova bilo važećih, te xxx (xxx%) nevažećih. Za člana Predsjedništva izabran je Nebojša Radmanović, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).[1] Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.