Strije predstavljaju linearne, crtaste atrofije kože. Češće se javljaju kod osoba ženskog pola. Oko 60-70% devojčica i 40-50% dečaka u pubertetu dobija strije, kao i 70-90% trudnica (lat. striae gravidarum) i to najčešće tokom šestog meseca trudnoće.[1]
Etiologija
Strije nastaju na mestima gde se koža najviše rasteže,najviše kod pretilih osoba prilikom prebrzog rastezanja kože ali pored rastezanja kao mehaničkog faktora značajno mesto u etiologiji imaju hormoni glukokortikoidi. Njihova koncentracija u krvi je povišena tokom puberteta i trudnoće ili u patološkim stanjima poput Kušingovog sindroma. Ovi hormoni blokiraju sintezu kolagena u fibroblastima i epidermalnu proliferaciju.[1]
Klinička slika
Klinička slika se menja tokom vremena. U početku su to crveno-ljubičasti linearni areali atrofične kože širine nekoliko milimetara i različite dužine, paralelno raspoređeni i to simetrično. Vremenom postaju žućkasto-ljubičasti i na kraju sedefasti. Strije koje nastaju u pubertetu su obično u predelu nadlaktica, krsnoj (lumbosakralnoj) regiji i iznad kolena. Kod devojaka se mogu javiti i na dojkama. U trudnoći se najčešće javljaju na trbuhu, bedrima i dojkama. U endokrinim poremećajima mogu nastati na trbuhu, zadnjici i butinama.[1]
Lečenje i prevencija
Efikasna terapija za potpuno uklanjanje strija ne postoji. Kreme sa pigmentima koje toniraju kožu čine strije manje uočljivim, ali ih ne otklanjaju. Zato je vrlo bitna prevencija.[1]
Reference