Azovsko more

Azovsko more
Satelitska fotografija Azovskog mora
Lokacija Istočna Europa
Koordinate 46°N 37°E / 46°N 37°E / 46; 37
Vrsta rubno more
Granična mora Crno more
Površina 39.100 km²
Zapremina 290 – 320 km³
Prosječna dubina 7 m
Najveća dubina 14 m
Najveća širina 180 km
Najveća duljina 360 km
Površina sliva 586.000 km²
Širi sliv crnomorski
Glavni pritoci Don, Kuban
Količina padalina 400 – 600 mm/god.
Hlapljenje 160 mm/god.
Akumulacijski period 10 – 20 god.
Temperatura 0 – 25 °C
Salinitet 10,9 ‰
Otoci Jejska kosa, Zelenji, Boljšoj Dzendzik
Duljina obale 1860 km
Obalne države  Rusija
 Ukrajina

Azovsko more (latinski: Palus Maeotis ; [1] grčki: Μαιῶτις λίμνη ili Propontis[2] ili sada latinski: mare Asoviense [3]; ruski: Азовское море; ukrajinski: Азовське море, Озівське море; adigejski: Хы мыутӏэ/Xı mıut’ə; krimskotatarski: Azaq deñizi) je najpliće more na svijetu, povezano Kerčkim vratima s Crnim morem na jugu. [4]Na sjeveru i zapadu je omeđeno Ukrajinom, a na istoku Rusijom.

Hidrografija

Azovsko more dugo je 340 km i široko 135 km, ukupne površine od 37 600 km²[4] Najveće rijeke koje se ulijevaju su Don i Kuban, uz brojne manje; Mijus, Berda, Obitočnaja i Eja što ima za poslijedicu niži salinitet mora te unos velike količine mulja. Na zapadu leži 113 km dugi pješčani Arabatski rt i vrlo slani Sivaški zaljev koji ga dijeli od poluotoka Krim. Azovsko more je najpliće more na svijetu s prosječnom dubinom od 12 m i najvećom dubinom od 14 m. [4]Na mjestima s velikim nanosima mulja, prosječna dubina je manja od 1 metra, kao kod Zaljeva Taganrog. Glavna morska struja ide u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Salinitet se kreće od 1 do 15 promila (u usporedbi s oceanskih 30-40 promila) i ovisi o mjestu i godišnjem dobu. [5]Tako da je kod Zaljeva Taganrog gotovo slatkovodno, ali je kod Sivaškog zaljeva vrlo slano. [5] Plitkost i nizak salinitet čine Azovsko more podložno smrzavanju, tokom zimskih mjeseci od decembra do polovice marta. Danas kad je došlo do globalnog zatopljenja, Azovsko more se više ne ledi u potpunosti, kao nekad tokom 18. i 19. vijeka pa sve do kraja 1970-ih kad se redovito smrzavalo do početka februara.

Pogled na Kerčka vrata

Srednja razina vode mora varira do 33 cm od godine do godine, ovisno o dotoku rijeka, plimne oscilacije razine vode dosežu do 5,5 m. [4]

Najveće luke na Azovskom moru su Taganrog, Mariupolj, Jejsk i Berdjansk [4]koje usprkos tome što je promet velikim oceanskim brodovima jako otežan zbog nanosa mulja i plitkog mora, imaju velik promet.

Klima

Azovsko more ima Kontinentalnu klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa hladnim zimama kad se jaki mrazevi izmjenjuju sa naglim zatopljenjima, i čestim maglama. [4]

Flora i fauna

Azovsko more zbog svoje plitkoće, i velike količine hrane koju donose rijeke, bogato je morskim organizmima. Fauna Azovskog mora ima više od 300 vrsta beskralježnjaka i oko 80 vrsta riba, osobito je bogato sardinama i inćunima. [4]

Izvori

  1. ↑ "Et hoc mare est palus Maeotis famosissima..." (The Opus Majus of Roger Bacon, vol. 1, p. 357); Hofmannus, vol. 3, p. 542.
  2. ↑ Caroli Egger Lexicon Nominum Locorum: Supplementum referens nomina Latina vulgaria (1985), p. 42.
  3. ↑ ...Palus Maotis, ovvero Mare Asoviense..." (Il mondo antico, moderno, e novissimo, ovvero Breve trattato ..., vol. 2, p. 767)
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 „Sea of Azov” (engleski). Encyclopædia Britannica Online. Pristupljeno 29. 05. 2012. 
  5. ↑ 5,0 5,1 „Climatological Atlas of the Sea of Azov” (engleski). NOAA National Oceanographic Data Center. Pristupljeno 29. 05. 2012. 

Vanjske veze