12. 1. - Počinje rusko-pruska opsada Danziga (do novembra).
16. 1. - U skladu sa zakonom donetim prošle godine, u Yorku je obešeno 14 ludita[1].
16. 1. - Joachim Murat, komandant ostataka francuske armije, predaje u Poznanju komandu Eugènu de Beauharnaisu - Murat se vraća u Napulj a Beauharnais uspeva stići do Lajpciga.
februar - Francuski general Jean-Andoche Junot je razrešen komande i postavljen za guvernera Ilirskih pokrajina - mentalno zdravlje mu propada, jednom prilikom u Dubrovniku se pojavio skoro nag, smenjen je u junu.
februar, krajem - Vicekralj Perua poslao Antonija Parehu u kampanju protiv Čilea.
28. 2. - Bitka za Cúcutu: Simón Bolívar zauzima novogranadski (kolumbijski) grad na granici sa Venecuelom. Započinje Divnu kampanju kojom će osloboditi zemlju od rojalista.
21. 4. - U Pruskoj izdat edikt o Landsturmu - svi sposobni muškarci od 17 do 60 godina koji nisu u stajaćoj vojsci ili Landwehru (praktično trećepozivci).
25. 4. - Napoleon stigao u Erfurt, preuzima komandu, 1. maja kreće ka Leipzigu.
27. 4. - Bitka kod Yorka, Amerikanci nakratko zauzeli taj grad u britanskoj Kanadi (današnji Toronto).
12. 7. - Trachenberški plan: rusko-prusko-švedski plan protiv Napoleona - neće ići protiv njega, već protiv njegovih maršala i generala.
ca. 15. 7. - Počinje trostrana turska ofanziva na Karađorđevu Srbiju.
Zatim: Negotin pao nakon Hajduk Veljkove pogibije; zaobiđeni položaji kod Deligrada i osvojen Požarevac; žestoke borbe na Drini, na Lešnici i Loznici, na Zasavici oko šanca Ravnje.
7. 8. - Na pregovorima u Pragu, Metternich upućuje ultimatum Francuskoj: podela Varšavskog vojvodstva, Pruska u granicama iz 1806, povratak nezavisnosti severnonemačkih gradova, Holandije, Španije i papine države, povratak Ilirskih provincija Austriji.[5]
17. 8. - Podmaršal Pavao Radivojević prešao zagrebački most na Savi, s manjim dijelom snaga - početak borbe za povratak Ilirskih provincija Austriji.[6]
23. 8. - Bitka kod Großbeerena, blizu Berlina: švedski krunski princ, nekadašnji maršal Jean Bernadotte, porazio je svog bivšeg kolegu Oudinota. Istog dana kod Goldberga, Lauriston je pobedio Ruse i Pruse.
24. 8. - Izvedena prva pozorišna predstava na srpskom - Joakim Vujić postavio komad "Kreštalice" u peštanskom Mađarskom pozorištu.
25. 8. - Martinique, sada pod britanskom vlašću, pogođen uraganom koji je odneo oko 3.000 žrtava. "Mnogo života" je izgubljeno i dva dana kasnije blizu Charleston, South Carolina i početkom meseca na Jamajci.
26. 8. - Bitka kod Katzbacha: Blücher porazio francuskog maršala MacDonalda u donjoj Šleskoj.
26-27. 8. - Bitka kod Drezdena - Napoleon porazio udružene Austrijance, Ruse i Pruse (poslednja francuska pobeda na nemačkom tlu).
27. 8. - Guverner Ilirskih provincija Joseph Fouché stiže iz Ljubljane u Trst, 8. septembra administracija prelazi u Goricu.
29 - 30. 8. - Bitka kod Kulma u Češkoj: gen. Dominique Vandamme ne uspeva presresti savezničko povlačenje, obe strane imaju velike gubitke.
Septembar/Rujan
6. 9. - Bitka kod Dennewitza: Francuzi definitivno poraženi u Berlinskoj kampanji - Bavarska će napustiti koaliciju, Bernadotte poziva Saksonce da promene stranu.
6. 9. - Bitka kod Feistritza u Koruškoj je francuski uspeh - ipak, sledećih dana sledi niz austrijskih uspeha u Kranjskoj, naročito kod Jelšina (14) i Višnje Gore (16), gde se istakao Teodor Milutinović.
8. 9. - Vladika Petar I izdao proglas o napadu na Francuze u Boki - kasnije: jedna crnogorska vojska zauzima Budvu i Verige a druga ide na Kotor, dok Englezi zauzimaju Herceg Novi.
9. 9. - Ugovor iz Töplitza: savez Rusije, Austrije i Pruske protiv Napoleona, još jedan ugovor u oktobru zaključen između Velike Britanije i Austrije.
5. 10.? - Turci ušli u Beograd, poraz Prvog srpskog ustanka (ipak, otpor u unutrašnjosti traje još oko mesec i po dana);
u Austriju beži preko 120.000 ljudi, većina se vraća u Srbiju do kraja godine[9].
7. 10. - Bitka na Bidasoi: Wellington prelazi reku i ulazi u Francusku.
8. 10. - Ugovor iz Rieda: Kraljevina Bavarska prelazi u redove Koalicije, šest dana kasnije objavljuje rat Francuskoj. Metternich ovim ometa i planove ujedinjenja Nemačke pruskog državnika Steina.
9. 10. - U Francuskoj pozvano 120.000 regruta iz klase 1814 i 1815 - nazivaju ih Marie-Louise, po carici-regentkinji koja je potpisala dekret (ili 300.000 u novembru?).
12. 10. - Engleski vojnici nakratko ulaze u Herceg Novi[8].
16 - 19. 10. - Bitka kod Lajpciga ili Bitka naroda - Rusija, Pruska i Austrija odlučujuće porazili Napoleona. Saksonci su promenili stranu tokom bitke.
9. 11. - Frankfurtski predlog: Napoleonu je, na Metternichovu inicijativu, ponuđeno da ostane car u prirodnim francuskim granicama (Pirineji, Alpi, Rajna) - on okleva, a Britanci ne žele da Belgija ostane francuska.
10. 11. - Bitka na Nivelli: saveznička pobeda u jugozapadnom kutu Francuske. Španske trupe pljačkaju francuske (zapravo baskijske) civile, zbog čega će Wellington poslati većinu španskih jedinica nazad. Francuske trupe takođe pljačkaju lokalno stanovništvo.
10. 11. - Skupština u Dobroti proglasila ujedinjenje Crne Gore i Boke (u Kotoru su još uvek Francuzi).
11. 11. - Bitka kod Cryslerove farme je britanska pobeda nad znatno brojnijim Amerikancima u Ontariju, koji moraju prekinuti jesenju ofanzivu.
novembar (zul-kada 1228 AH) - Šarif Meke Ghalib ibn Musa'id je smenjen - završava život u Solunu 1815.
15. 11. - Pobuna protiv francuske vlasti u Amsterdamu. U narednim danima Francuzi napuštaju zemlju a trijumvirat (Driemanschap) formira privremenu vladu u očekivanju restauracije kuće Oranž.
23. 11. - Konavljani napali francuski Dubrovnik[3].
30. 11. - Princ Willem se iskrcao u Holandiji. par dana kasnije u Amsterdamu uzima titulu suverenog kneza Nizozemske (kralj Nizozemske i veliki vojvoda Luksemburga 1815-40, od 1830. bez Belgije).
30. 11. - Bitka kod Arnhema: Prusi zauzimaju holandski grad.
Decembar/Prosinac
1. 12. - Poslije neodređenog Napoleonovog odgovora na mirovne uslove saveznika, Rusija, Pruska i Austrija su se odlučile za invaziju Francuske. U Frankfurtskoj deklaraciji ističu da se bore protiv Napoleona a ne Francuske.
2. 12. - Pobuna ličkog bataljuna u Zadru, na čelu sa kaplarom Dmitrom Mileusnićem - sutradan im je dopušten izlazak, što znači prepolovljenu posadu i, s posljednjim bombardiranjem 3/4. 12., slomljen otpor.
2. 12. - Holandija proglasila nezavisnost od Francuske, za suverena proglašava Willema I.
6. 12. - Francuski Zadar se predao austrijskoj vojsci Franje Tomašića posle 34-dnevne opsade - odlaze 9-tog.
9 - 13. 12. - Bitke na Nivi: saveznički uspeh blizu Bayonnea.
10. 12. - Anglo-sicilijanski puk se iskrcao u Toskani kod Viareggia, ali odlaze već posle pet dana, nakon neuspešnog napada na Livorno.[11]
10. 12. - Bitka kod Sehesteda: danski uspeh nad saveznicima, ali Danska već sledećeg meseca završava rat ustupcima.
11. 12. - Ugovor iz Valençaya: francusko-špansko primirje i povratak Ferdinanda VII. na španski presto. Kortes će odbaciti ugovor čim Ferdinand stigne u Madrid, u maju.
18. 12. - Počinje opsada francuskog garnizona u Hamburgu, nakon što su iz mesta izbačeni siromasi. Maršal Louis Nicolas Davout drži grad do maja, i nakon Napoleonovog pada.
18. 12. - Britanci i indijanski saveznici ušli u SAD, sutradan zauzimaju Fort Nijagaru.