Černivci (ukrajinski : Чернівці , ruski : Черновцы , njemački : Czernowitz , rumunjski : Cernăuți ) je glavni i najveći grad Černivecke oblasti od 258 842 stanovnika.[ 1] Ukrajine .
Geografske karakteristike
Černivci leži na jugozapadu Ukrajine , u gornjem toku rijeke Prut , na obroncima planinskog masiva Karpati .[ 2] km duž desne obale Pruta, a nova predgrađa se grade na lijevoj obali.
Teatarski trg
Historija
Prvi dokumentirani zapis o mjestu potiče iz 1408 . u kom se navodi kao jedan od gradova Moldavije i prijestolnica Bukovine .[ 2] 16. vijeka gradom vladaju Osmanlije , a nakon 1774 . Austrija . Nakon Prvog svjetskog rata podpada pod Rumunjsku , a od 1940 . grad zauzimaju jedinice sovjetske Crvene Armije .[ 2] Drugog svjetskog rata kad je ponovno pod Rumunjskom .
Za vrijeme Austro-Ugarske Černivci je bio multikulturalan grad u kom su živjeli Ukrajinci , Rumunji , Nijemci , Armenci i Židovi .[ 2] Rumunja i Rusa .[ 2]
Obrazovanje i kultura
Černivci su grad brojnih obrazovnih institucija, Univerzitet u Černivcima osnovan još 1875 . i medicinski institut.[ 2]
Znamenitosti
Od 2011 . Černivci je na UNESCOvoj Listi mjesta svjetske baštine u Evropi jer je tad bivša Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola (danas zgrada univerziteta Jurij Fedkovič) upisana u registar Svjetske baštine .
Privreda
Černivci je odavna bio važan trgovački centar, ali je svoj procvat doživio na početku 20. vijeka , kao važno željezničko čvorište, mjesto gdje se ukrštaju pruge za Lavov , Ternopilj , Moldaviju i Rumunjsku . Istovremeno se razvio i kao industrijski centar, sa tvornicama lakih strojeva , tekstila , prehrambenih proizvoda (šećerana i meso ) i pilanama .[ 2]
Gradovi prijatelji
Izvori
Vanjske veze
Specijalni status Središta okruga
.svg)
