Koridor Chang'an-Tianshan
| Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  NR Kina  Kirgistan  Kazahstan |
| Godina uvrštenja | 2014. (38. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iii, v, vi |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1442 |
| Koordinate | 34°18′16″N 108°51′26″E / 34.3044°N 108.8572°E |
Koridor Chang'an-Tianshan je mreža putova na putu svile koji se oko 5.000 km protežu od drevne kineske prijestolnice dinastija Han i T'ang, Chang’ana/Luoyanga (danas Xi'an, Shaanxi, Kina), do srednjoazijske pokrajine Zhetysu na gorju Tanšan (Kirgistan i Kazahstan).
Nastao je od 2. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća i ostao u upotrebi sve do 16. stoljeća, povezujući civilizacije i omogućujući dalekosežnu razmjenu u trgovanju, vjerskim uvjerenjima, znanstvenim otkrićima, tehnološkim inovacijama, kulturnim običajima i umjetnostima.
Mreža putova od Xi'an do gorja Tanšan, poznata kao „Koridor Chang'an-Tianshan”, je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2014. godine. Zaštićeno je 33 lokaliteta, uključujući kao najvažnije gradove i njihove komplekse palača, različitih carstava i kanskih kraljevstava, trgovačkih nastamba, budističkih špiljskih hramova, drevnih staza, odmarališta, pašnjaka, promatračkih tornjeva, dijelova Kineskog zida, utvrda, grobnica i vjerskih građevina[1]:
1. Središnja Kina - Drevne carske prijestolnice u Središnjoj i Guanzhong ravnicama Kine:
- Grad Luoyang, prijestolnica od istočnog Hana do sjeverne dinastije Wei, Luoyang, provincija Henan
- Dingding vrata, prijestolnica dinastija Sui i Tang, Luoyang, Henan
- Longmen špilje (otprije svjetska kulturna baština), Luoyang, Henan
- Hangu prijelaz, Lingbao, Henan
- Shihao dio Xiaohan puta, Xin'an županija, Henan
- Weiyang palača, Xi'an, Shaanxi
- Daming palača, Xi'an, Shaanxi
- Velika pagoda divlje guske, Xi'an, Shaanxi
- Mala pagoda divlje guske, Xi'an, Shaanxi
- Xingjiao hram, Xi'an, Shaanxi
- Špiljski hram županije Bin, Bin županija, Shaanxi
- Grobnica Zhang Qiana, Chenggu županija, Shaanxi
- Kompleks špiljskog hrama Maijishan, Tianshui, Gansu
-
-
Obnovljena Daming palača, Xi'an -
Velika pagoda divlje guske, Xi'an -
Grobnica Zhang Qiana, Chenggu -
Špiljski hramovi brda Maijishan
2. Hexi koridor u provinciji Gansu, povezujući središnju Kinu i Xinjiang:
- Špiljski hramski kompleks Bingling, Yongjing županija, Linxia Hui autonomna prefektura, provincija Gansu
- Prijelaz Yumen, Dunhuang, Gansu
- Xuanquanzhi pošta, Dunhuang, Gansu
- Mogao špilje (već upisane na popis svjetske baštine), Dunhuang, Gansu
- Ruševine grada Suoyanga, Anxi, Gansu
3. Sjeverno i južno gorje Tianshan u autonomnoj kineskoj pokrajini Xinjiang
- Ruševine grada Qocho (Gaochang), Turpan, Xinjiang
- Ruševine grada Jiaohe (Yar grad Bashbaliqa), Turpan, Xinjiang
- Ruševine grada Beshbalika, Jimsar županija, Xinjiang
- Kizil Gaha Beacon Tower, Kuqa, Xinjiang
- Špilje Kizil, Kuqa, Xinjiang
- Ruševine budističkog hrama Subasha, Kuqa, Xinjiang
-
Špiljski hramski kompleks Bingling -
Vrata žada prijelaza Yumen, Dunhuang -
-
Špilje Kizil, Xinjiang -
Ruševine Gaochanga, Xinjiang -
Ruševine grada Jiaohea, Xinjiang
4. Zhetysu Regija dolina Ili i Talas u Kazahstanu i dolini Chuy u Kirgistanu:
- Prostor Kayalyk, Almaty provincija, Kazahstan
- Karamergen, Almaty, Kazahstan
- Talgar, Almaty, Kazahstan
- Aktobe, pokrajina Jambyl, Kazahstan
- Kulan, Jambyl, Kazahstan
- Akyrtas, Jambyl, Kazahstan
- Ornek, Jambyl, Kazahstan
- Kostobe, Jambyl, Kazahstan
- Suyab (loklaitet AK-Beshim), Chuy pokrajina, Kirgistan
- Grad Balasagun (lokalitet Burana), Chuy, Kirgistan
- Grad Nevaket (lokalitet Krasnaya Rechka), Chuy, Kirgistan
Izvori
- ↑ Silk Roads: the Routes Network of Chang'an-Tianshan Corridor na UNESCO-ovim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 13. srpnja 2014.
Vanjske poveznice
.svg){kind=small} | Kulturna baština (4) | Put svile, mreža putova u koridoru Chang'an-Tianshan1) (2014.) • Kamene džamije i pripadajuća sveta mjesta Mangistaua (2026.) • Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija (2003.) • Petroglifi u Tanbaljiju (2004.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (3) | |||
| Nematerijalna svjetska baština (13) | Ajtiš4) (2015.) • Ašik (2017.) • Dede Korkut7) (2018.) • Dombra kuj (2014.) • Jufka5) (2016.) • Jurta4) (2014.) • Kuresi (2016.) • Nasredin hodža7) (2022.) • Novruz5) (2009.) • Orteke (2022.) • Proljetni obredi uzgajivača konja (2018.) • Sokolarstvo5) (2016.) • Toguz Korgul (2020.) | ||
1) Zajedno s Kinom i Kirgistanom: 2) Zajedno s Turkmenistanom i Uzbekistanom; 3) Zajedno s Kirgistanom i Uzbekistanom; 4) Zajedno s Kirgistanom; 5) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva; 6) Svjetska baština više zemalja [1]; 7)Zajedno s Azerbajdžanom i Turskom | |||
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.