Petna kost se zglobljava sa gležanjskom (talus) i kockastom kosti (os cuboideum).[2][3][4]
Struktura
Kod ljudi, petna kost je najveća od kostiuju korijena stopala i najveća kost u stopalu. Gležanjska, petna i čunasta kost smatraju se proksimalni redom kostiju stopala.
U petnoj kosti, može se razlikovati nekoliko važnih struktura.
Polovina petne kosti najbliža je petnoj kvrgi. Na donjem rubu, na obje strane su njeni bočni i medijalni nastavci, koji služe kao polazišta za musculus abductor hallucis i musculus abductor digiti minimi. Hvatište Ahilove teteive je hrapavo područje na gornjoj strani, a sa prednje strane se zglobljava kuboiidna ili kvadratna kost. Na gornjoj strani petne su tri zglobne površine za zglobljavanje sa stopalskom kosti.
Između ovog gornjeg zglobljavanja, ekvivalent je gležanjska kostsinus stopala (kanal zauzima međukostni stopalskopetni ligament). Na gornjem i prednjem dijelu medijalne površine petne kosti, ispod sredine stopalne površine, postoji horizontalna eminencija, stopalni oslonac (sustentaculum tali), koji je polazište za petnočunasti ligament, lisnopetni i medijalni stopalnopetni ligament. Sa gornje strane ova izbočina je konkavna i zglobljava se sa sredinom petne zglobne površine gležanjske kosti; ispod je užlijebljana za tetivu u musculus flexor hallucis longus. Za njjen prednji rub se veže zajednički ligament za tabanskopetno-čunasti ligamenta, a medijalno na dijelove tabanske, petne i čunaste kosti gležanjskog zgloba.
Na bočnoj strani, obično se nalazi kvrga zvana petna kvrga (ili koturasti nastavak). To je podignuta projekcija koja se nalazi između tetiva dugog lisnog (musculus peroneus longus) i kratkog lisnog mišića (musculus peroneus brevis). Razdvaja dva ukošena žlijeba bočne površine petne kosti (za tetive lisnih mišića).
Njegova glavna anatomska značaj je uloga tačka za divergenciju prethodno općeg puta distalne tetive dugog lisnog i kratkog lisnog mišićja na a, na putu za njihova vezanja na različitim odgovarajućim mjestima.
Kalkaneus je dio dva zgloba: proksimalni međustopalni i stopalnopetni. Petni vrh pokrivena je petnom kesom (torbicom).
Normalno, tibija stoji vertikalno iznad petne kosti (pes rectus). Ako je petna osovina između ove dvije kosti pomjerema medijalno, stopalo dolazi u izvrnutu poziciju (pes valgus), a ako se pomjeri bočno, stopalo ide u uvrnut položaj (pes varus).[6]
3D snimak lijeve petne kosti izveden iz CT skeniraniranih podataka. Petna kost je bijela, a ostale kosti stopala i gležnja imaju jasno ilustriran položaj i odnos petne kosti sa drugim kostima stopala.
Reference
^Mosby’s Medical, Nursing and Allied Health Dictionary, Fourth Edition, Mosby-Year Book Inc., 1994, p. 242
^Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 364–367. ISBN978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)