PROFILPELAJAR.COM

Karlična kost
(Os coxae)
(Os innominatum)
Karlična kost; (Os coxae); (Os innominatum)
	Položaj karlične kosti (crvena)
Detalji
Identifikatori
Latinski	Os coxae, os innominatum
MeSH	D010384
TA98	A02.5.01.001
TA2	1307
FMA	16585
	Anatomska terminologija [uredi na Wikidata]

Karlična kost, bočna kost ili pelvična kost^[1] je velika glatka kost, koja je stješnjena u centru karlice i proširirena iznad i ispod. Kod nekih kičmenjaka (uključujući i ljude prije puberteta), sastoji se od tri kosti, a to su:

ilium (bočna ili crijevna kost),
ishium (sjedna) i
pubis (preponska ili stidna).^[2]^[3]^[4]^[5]^[6]^[7]

Dvije karlične kosti se spajaju na stidnoj simfizi i zajedno sa krstačnom kosti i trticom grade kosturnu komponentu karlice, koja okružuje karličnu šupljinu. Povezane su sa krstačnom kosti, koja je dio osovinskog skeleta, u sarkoilijačnom zglobu. Svaka karlična kost je povezana sa odgovarajućim femurom (bedrenom kosti), formirajući primarnuj vezu između kostiju donjih ekstremiteta i aksijalnog skeleta, preko velikog kuglastog zgloba u kuku.^[8]

Struktura

Karlična kost odraslih se formira od tri kosti: karlične, sjedne i stidne kosti. Na rođenju, ove tri komponente kosti su odvojene hijalinskom hrskavicom. One se međusobno vežu hrskavicom u obliku slova Y, u acetabulumu. Do kraja puberteta tri kosti se spajaju, a osifikacija traje do životne dobi od 25 godina.^[9]^[10]

Dvije karlične kosti se međusobno zglobljavaju u stidnoj simfizi. Zajedno sa krstačnom kosti i trtičnom kosti, kosti kuka čine karlicu

Funkcija

Muška karlica, formirana od lijeve i desne karlične kosti krstačne i trtične kosti.

Ženska karlica je šira od muške, što olakšava porođaj.^[9]

Mišićne veze

Karličnu kost se veže nekoliko mišića, uključujući i unutrašnje mišiće karlice, trbušnih i leđnih mišića, sve glutealne mišiće, mišiće grupe bočnog rotatora, tetive mišića, dva mišića iz prednjeg dijela butine, pa čak i jedan rameni mišić.

Trbušni mišići

Musculus obliquus externus – vezan za karlični greben.
Musculus obliquus internus – vezan nareckani pubis.
Musculus transversus abdominis – vezan za preponski greben i nareckani dio preponske kosti, preko spojne tetive zgloba.

Leđni mišići

Musculus multifidus se u krstačnom regionu veže za medijalnu površinu zadnjeg gornjeg ilijačnog trna, zadnjeg krstačnog ligamenta i nekoliko mjesta na krstačnoj kosti.

Sjedni mišići

Musculus gluteus maximus izlazi od zadnje sjedne linije unutrašnjeg, gornjeg i dubokog dijela bočne karlične kosti i grubog dijela karlice, uključujući ilijačni greben, ovojnice koje pokrivaju musculus gluteus medius (sjedna aponeuroza), kao i krstačnu kost, trtičnu kost, erektor kičme (slabinskoleđna ovojnica) i sakrotuberalni ligament.
Musculus gluteus medius: polazište mu je na vanjskoj površini karlične kosti, između karličnog grebena i zadnje sjedne linije iznad, te prednje sjedne linije, ispod. Ovaj mišić također ima i polazište od sjedne aponeuroze koja omotava vanjsku površinu.
Musculus gluteus minimus polazi između prednje i donje sjedne linije i od ruba velikog bedrenog usjeka

Bočna grupa rotatora

Musculus piriformis polazi od gornjeg ruba velikog bedrenog usjeka

(kao i kapsule krstačnokarličnog zgloba sarkotuberoznog ligamenta, te dijela kičme i krstačne kosti.

Musculus gemellus superior polazi od vanjske površine karličnog nastavka.
Musculus obturator internus polazi od unutrašnje površine prednje-bočnog zida bočne karlične kosti, gdje okružuje veći dio opturatorskog otvora (stezača) (foramen opturatora), vežući se za donji nastavak preponske i sjedne kosti na strani unutrašnje površine karlice, ispod i iza njenog oboda, dolazeći iz gornjeg dijela velikog bedrenog otvora iznad, iza i ispod i ispred otvora stezača. Također polazi iz karlične površine opturatorske membrane, osim u zadnjem dijelu tetivnog luka, do blage ekstenzije iz opturatora, koja pokriva mišić.
Musculus gemellus inferior ima polazište na gornjem dijelu kvrge sjedne kosti (ishium), odmah ispod žlijeba za tetivu mišića stezača (opturatora).
Musculus obturator externus izlazi iz ruba kosti, unutar oko medijalne strane otvora za opturator, od grane preponske (pubis) i donje grane sjedne (ishium) kosti. Također polazi i od medijalne dvotrećinske i vanjske površine opturatorske membrane i od tetivnog luka.

Zadnja loža

Duga glava musculus biceps femoris izlazi iz nižih i unutarnji udubljenja na zadnjem dijelu kvrge sjedne kosti, preko tetive koja je zajednička sa musculus semitendinosus i iz donjeg dijela krstačnokvržnog ligamenta.^[11]
Musculus semitendinosus polazi od donje medijalne udubine na kvrgi išjatične kosti, preko tetive, koja je zajednička sa dugom glavom musculus biceps femoris; također polazi i od aponeuroze koja povezuje susjedne površine dva mišića za ekstenziju od oko 7,5 cm, od polazišta.
Musculus semimembranosus polazi od donje i medijalne udubine na kvrgi sjedne kosti.

Prednji dio bedra

Musculus rectus femoris se javlja sa dvije tetive: jedna, prednja ili ravna, od prednjeg donjeg karličnog trna; druga sa zadnje strane ili se reflektira od ureza iznad ruba acetabuluma.
Musculus sartorius nastaje od tetivnih vlakana iz prednjeg gornjeg karličnog trna.

Ramenski mišići

Musculus latissimus dorsi se veže ia karlični greben i nekoliko mjesta na kičmi i rebrima.

Dodatne slike

Ženska karlica
Položaj karličnih kostiju (crveno)
Desna karlična kost – vanjska površina
Desna karlična kost – unutrašnja površina
Lijevkarlični zglob (s otvorenim krovom acetabuluma i karlice)
Karlična kost – medijalno
Karlična kost – lateralno

Također pogledajte

Karlica
Kuk

Reference

^ Merriam Webster, http://www.merriam-webster.com/medical/hip+bone
^ Romer A. S., Parsons T. S. (1977). The Vertebrate Body. Philadelphia, PA: Holt-Saunders International. ISBN 0-03-910284-X.
^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 237–239. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
^ ^a ^b Hadžiselimović R. (1986). Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
^ Hadžiselimović R. (2005). Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-2-6.
^ "Gray's Anatomy". 1918. Arhivirano s originala, 22. 12. 2009. Pristupljeno 3. 8. 2016.