Kladanj

Kladanj
Općina i naseljeno mjesto
Općina Kladanj
Kladanj
Kladanj
Službeni grb Kladanj
Grb
Općina Kladanj u Bosni i Hercegovini
Općina Kladanj u Bosni i Hercegovini
Kladanj nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kladanj
Kladanj
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°13′32.9″N 18°41′25.5″E / 44.225806°N 18.690417°E / 44.225806; 18.690417
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonTuzlanski
Vlada
 • NačelnikJusuf Čavkunović[1] (PDA)
Površina
 • Općina335,64 km2
 • Naseljeno mjesto17,69 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina12.348
 • Općina (gustoća)36,79 /km2
 • Naseljeno mjesto4.026
 • Naseljeno mjesto (gustoća)227,59 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj75 280
Pozivni broj(+387) 35
Matični broj125644[2]
Matični broj općine10499
Veb-sajtwww.kladanj.ba

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Naseljeno mjesto Kladanj je smješteno na putu Orašje-Tuzla-Sarajevo. Općina Kladanj se nalazi u Tuzlanskom kantonu.

Geografija

Općina Kladanj se prostire dolinom rijeke Drinjače, u podnožju planine Konjuh. Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni. Po teritorijalno-administrativnoj podjeli Bosne i Hercegovine, Općina Kladanj je sastavni dio Federacije BiH, smještena je na jugu Tuzlanskog Kantona. Naselje Kladanj je smješteno na putu Županja - Tuzla - Sarajevo. Nadmorska visina je 560 metara, površina 325 km2.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kladanj se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Kladnja i Spisak naseljenih mjesta u općini Kladanj

Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Kladanj imala je 16.070 stanovnika, raspoređenih u 43 naselja.

Općina Kladanj

Sastav stanovništva – općina Kladanj
2013.1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba12 348 (100,0%)16 070 (100,0%)15 641 (100,0%)14 015 (100,0%)11 469 (100,0%)
Bošnjaci11 997 (97,16%)11 621 (72,31%)110 578 (67,63%)19 300 (66,36%)1816 (7,115%)1
Srbi107 (0,867%)3 952 (24,59%)4 323 (27,64%)4 487 (32,02%)4 482 (39,08%)
Bosanci60 (0,486%)––––
Nisu se izjasnili40 (0,324%)––––
Muslimani35 (0,283%)––––
Hrvati33 (0,267%)36 (0,224%)40 (0,256%)66 (0,471%)207 (1,805%)
Romi33 (0,267%)––––
Ostali13 (0,105%)184 (1,145%)39 (0,249%)41 (0,293%)15 (0,131%)
Bosanci i Hercegovci12 (0,097%)––––
Nepoznato9 (0,073%)––––
Albanci7 (0,057%)–8 (0,051%)5 (0,036%)6 (0,052%)
Jugoslaveni1 (0,008%)277 (1,724%)600 (3,836%)63 (0,450%)5 888 (51,34%)
Crnogorci1 (0,008%)–43 (0,275%)49 (0,350%)39 (0,340%)
Makedonci––8 (0,051%)2 (0,014%)9 (0,078%)
Slovenci––1 (0,006%)1 (0,007%)5 (0,044%)
Mađari––1 (0,006%)1 (0,007%)2 (0,017%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljeno mjesto Kladanj

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kladanj
2013.1991.[4]1981.[5]1971.[6]1961.[7]
Osoba4 026 (100,0%)4 873 (100,0%)4 091 (100,0%)3 379 (100,0%)2 825 (100,0%)
Bošnjaci3 798 (94,34%)3 655 (75,01%)12 925 (71,50%)12 719 (80,47%)1216 (7,646%)1
Srbi61 (1,515%)870 (17,85%)615 (15,03%)528 (15,63%)851 (30,12%)
Bosanci46 (1,143%)––––
Romi33 (0,820%)––––
Nisu se izjasnili29 (0,720%)––––
Hrvati24 (0,596%)21 (0,431%)29 (0,709%)53 (1,569%)132 (4,673%)
Muslimani10 (0,248%)––––
Ostali9 (0,224%)99 (2,032%)33 (0,807%)15 (0,444%)4 (0,142%)
Bosanci i Hercegovci7 (0,174%)––––
Albanci5 (0,124%)–8 (0,196%)4 (0,118%)3 (0,106%)
Nepoznato4 (0,099%)––––
Jugoslaveni–228 (4,679%)455 (11,12%)39 (1,154%)1 576 (55,79%)
Crnogorci––20 (0,489%)18 (0,533%)30 (1,062%)
Makedonci––5 (0,122%)2 (0,059%)6 (0,212%)
Slovenci––1 (0,024%)1 (0,030%)5 (0,177%)
Mađari––––2 (0,071%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Historija

Kuršumlija, poznata kladanjska džamija, dobila je ime po olovu (turski: kurşun) kojim je pokrivena

Prvi spomen grada Kladnja potječe još iz 1138. godine. Kuršumlija džamija u Kladnju - ime joj je izvedeno od turske riječi olovo (kurşun), zbog kupole kojom je prekrivena. Prvi zapis o Kladnju u turskim izvorima potječe iz 1469. godine, a odnosi se na pijacu Četvrtkovište, gdje su četvrtkom održavani veliki sajmovi. U razdoblju osmanske vladavine, Kladanj se spominje 1557. godine kao naselje (kasaba) u okviru Sarajevskog kadiluka (teritorijalne jedinice), koje je kasnije i samo postalo kadiluk s Olovom kao njegovim dijelom.

Privreda

Nosioc razvoja je drvna industrija "Sokolina", koja uz živinički "Konjuh" predstavlja najvitalniji privredni kapacitet grada. Eksploatacija šuma počelo je još u austrougarskom periodu. Pored drvnoprerađivačke industrije, postoje i pogoni tekstila i proizvodnja magnezita. Područje Kladnja ima povoljne uslove za zimski turizam, za lov na krupnu divljač i ribolov. Kladanj je poznat i po mineralnoj vodi. Na jednom kladanjskom vrelu izvire tzv. muška voda, kojoj se pripisuju afrodizijačka svojstva i koja je jedno vrijeme bila osnovni izvozni artikl, a samo vrelo posjećivali su brojni znatiželjnici i turisti.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 15. 10. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kladanj)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 61/2)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 4. 2016.
  8. ^ Graovac, Dušan: "Crveni profesor Akif Šeremet", Samobor, 1982
  9. ^ https://mon.ks.gov.ba/node/455

Vanjski linkovi

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Kladanj
Portal iconPortal Bosna i Hercegovina