Građani ovog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 25 zastupnika u kantonalnoj skupštini. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu Kantona 10 sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).[10]
Na lokalnom nivou građani Kanton 10 glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u pet općina i gradu Livno.
Federalne vlasti za ime kantona upotrebljavaju Kanton 10. Uprkos tome, kantonalne vlasti u službenim dokumentima i kantonalnom ustavu koriste naziv Hercegbosanski kanton / Hercegbosanska županija, koji je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim, jer kanton nijednim dijelom ne pripada Hercegovini kao regiji. Ostala imena koja se koriste jesu Sjevernohercegovački kanton, Sjevernohercegovačka županija i najčešće Livanjski kanton, po sjedištu kantona Livnu.
Grb i zastavu kantona, koji su identični obilježjima međunarodno nepriznate paradržave Herceg-Bosne, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine također je proglasio neustavnim, jer oni predstavljaju samo jedan konstituvan narod, Hrvate, čime je povrijeđen princip nacionalne ravnopravnosti konstituvnih naroda Federacije Bosne i Hercegovine.[11]
Kanton 10 brema popisu stanovništva iz 2013. godine ima 84.127 stanovnika, čime je nakon Bosansko-podrinjskog i Posavskog kantona najmaloljudniji, dok je sa gustoćom od 17,05 stanovnika/km2 najrjeđe naseljeni kanton Federacije Bosne i Hercegovine.
2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 18,5%, udio radnog kontingenta stanovništva 70,6% i udio osoba između 0-14 godina 10,9%.[12]
Ukupan broj domaćinstava iznosi 23.764 (2013), a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosi 3,53. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (4.935 ili 20,77%), četiri člana (4.140 ili 17,42%) i jednom članu (4.051 ili 17,05%).[13]
Etnički sastav Kantona 10 iz 1991. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno)
Etnički sastav Kantona 10 iz 2013. (Srbi - plavo, Hrvati - narandžasto, Bošnjaci - zeleno)
Privreda i infrastruktura
Privreda
Prijeratna recesija u privredi, a svakako i rat na ovim prostorima, rezultirali su značajnijim fluktuacijama stanovništva u vidu iseljavanja u zemlje zapadne Evrope ili preseljenja na druga područja Bosne i Hercegovine.
Prirodne i geografske karakteristike ovog područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i privredni razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu, te drvnoj industriji. Ekološki čista i netaknuta priroda, umjerena kontinentalna klima, geografski položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, te susjedne Hrvatske, napose Dalmacijom, kojoj privredno i tradicionalno gravitira, bitni su faktori za privredni razvoj ovog kraja.
Kanton je teško stradao tokom proteklog rata i spada u najteže pogođena područja na području Federacije Bosne i Hercegovine. Proces obnove je spor i težak međutim privreda već pokazuje znakove oporavka, uglavnom vidljive u segmentu građevinarstva, drvo-prerađivačke industrije, malog poduzetništva i obrta. Iako je trgovina još uvijek dominantna grana privrede, gledano s aspekta ukupnog broja preduzeća (191 ili 44,50% od ukupno 429 aktivnih preduzeća i 30% ukupnog prihoda).
Gledano sa aspekta ostvarenog prihoda u 1998 i 1999 godini značajan porast ostvaren je u građevinarstvu - indeks 234 , u poljoprivredi i šumarstvu - indeks 192, kao i u prometu, industriji i rudarstvu. Trgovina bilježi smanjenje ostvarenih prihoda u odnosu na 1998. godinu za 2 indeksna poena, a isto tako i smanjenje učešća u ukupno ostvarenim prihodima na razini kantona sa sa 44,80% u 1998., na 30% u 1999. godini u korist ostalih proizvodnih djelatnosti, a osobito građevinarstva, poljoprivrede i šumarstva osobito ako se uzme u obzir da su ukupno ostvareni prihodi na razini kantona u 1999. godini povećani su za 25% u odnosu na 1998. godinu. Sve su to pozitivni pokazatelji oporavka privrede i temelj budućeg očekivanog razvitka.
Glavne privredne grane u Kantonu 10 prema broju zaposlenih su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.[14]
Prosječna plata u Kantonu 10 iznosi 840 KM (2014). Najveća prosječna neto plata isplaćuje se u Bosanskom Grahovu (986 KM), a najmanja u Tomislavgradu (766 KM).
Infrastruktura
Saobraćaj
Putevi
Kroz Kanton 10 prolaze sljedeći magistralni putevi:
Glavna bolnicu u Kantonu 10 je kantonalna bolnica "Dr Fra Mihovil Sučić" u Livnu. Pored toga, osim u Bosanskom Grahovu u svakoj općini Kantona 10 postoji jedan dom zdravlja.
^Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 20. novembra 1997. i 19. februara 1998. donio presudu gdje su simboli kantona proglašeni neustavnim i poništenim. Ustavni sud presudio je protiv takvog rješenja, zajedno s odlukom o neustavnosti imena kantona (Hercegbosanska županija), budući da nijedan njegov dio ne uključuje područje Hercegovine.[1] Dana 7. jula 1998. donio je još jednu presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti idalje koriste neustavne simbole i ime.[2]
.png)
.svg){kind=small}
