Prosječna visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) i Bandijerka, vrh Javorja (1261 m), Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.[4]
Flora i fauna
Masiv Konjuha pokriven je gustim šumskim zajednicama u kojima preovladava crnogorica (bor, jela i smrča), bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita lincura – srčanik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena.[4]
Na planini Konjuh postoji više nekropola stećaka, a samo na općini Kladanj poznato je preko 500 stećaka. Tu su i ostaci karavanskog puta kojim se so prenosila iz Tuzle, kao i više spomenika iz NOB-a.[4]
Zaštićeni pejzaž
Na osnovu inicijative planinarskih udruženja, ljubitelji prirode i na prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 27. 9. 2017. godine, donijela je izmjene Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažem „Konjuh“. Navedenim Zakonom definisane su tri zone zaštite, na čiju podjelu su uticale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:
Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite.
Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha.
Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha.
Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosistemima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu.