Zagreb (razarač)

Zagreb
Karijera:
>
Jugoslavenska kraljevska ratna mornarica
Kobilica postavljena: ?
Porinut: 3. mart 1938.[1]
U službi od: novembar 1939.
Sudbina: Potopljen 17. aprila 1941.
Glavne karakteristike
Deplasman (T): 1 210 standardni
1 655 puni
Dužina: 95 m
Širina: 9,4 m
Gaz: 2,7 m
Pogon: 3 kotla 2 turbine
Snaga: 40 000 KS
Brzina: 38 čvorova (70 km/h)
Doplov/samostalnost: 3000 nm.
Posada: 145 mornara i oficira
Naoružanje:
  • topovi 4 x 1 - 120 mm/46 Škoda
  • 2 x 2 - 40 mm/56 Bofors
  • mitraljezi 2 × 1 12,7 mm
  • torpeda 2 x 3 - 550 mm
  • 30 mina
  • 1 klizač dubinskih bombi [2]
    • Oklop:

    Razarač Zagreb, bio je razarač u sastavu Jugoslavenske kraljevske ratne mornarice. Jedan od najmodernijih brodova u floti, u vrijeme izbijanja Aprilskog rata 1941. godine.

    Historija

    Nakon uvođenja u flotu velikog Razarača Dubrovnik izgrađenog u Glasgowu ranih 1930-ih, Kraljevina Jugoslavija je naručila u Francuskoj jednu seriju razarača, manje veličine - takozvane Razarače klase Beograd. Njih je projektiralo francusko brodogradilište - Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire iz Nantesa.[2]

    Po ugovoru je prvi razarač Beograd, izgrađen u Francuskoj, a slijedeće dva Ljubljana i Zagreb su izgrađena u splitskom brodogradilištu Jadranska brodogradilišta A.D. [3] Glavno naoružanje 4 topa od 120 mm, isporučila je čehoslovačka firma Škoda, a 4 protuavionska topa kalibra 40 mm međusobno razdvojena švedska firma Bofors pored tog brod je imao i 6 torpednih cijevi od 550 mm.

    Pogonski dio isporučile su britanske kompanije; kotlove Yarrow Shipbuilders, a turbine Parsons Marine Steam Turbine Company.

    Razarač Zagreb nikad nije sudjelovao u borbi, kao ni ostatak jugoslavenske flote stacionirane u Boki kotorskoj. Kad je 17. aprila 1941. zaprijetila opasnost da padne u ruke Kraljevini Italiji, razarač su kod Tivta potopili mladi oficiri Sergej Mašera i Milan Spasić, koji su tom prilikom izgubili život.[4][5]

    Kao uspomena na razarač Zagreb danas postoje dva modela, po jedan u Tehničkom muzeju u Zagrebu i Vojnom muzeju u Beogradu.

    Izvori

    1. ↑ „Povijest splitske brodogradnje” (Hrvatski). Brodosplit. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    2. ↑ 2,0 2,1 „Yugoslaavian Navy” (engleski). Navypedia. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    3. ↑ Denis Krnić. „Povijest splitske brodogradnje: Francuzima dugujemo škver” (Hrvatski). Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    4. ↑ „Spasić Save Milan” (Srpskohrvatski). Narodni heroji Jugoslavije. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    5. ↑ „Kako je razarač Zagreb potopljen” (Hrvatski). Military forum. Pristupljeno 28. 08. 2012. 

    Vanjske veze