Maastricht leži u jugoistočnoj Nizozemskoj, udaljen svega 3 kmbelgijske granice, duž obala rijeke Meuse ili Maas, kako ga Holanđani zovu, po kojoj je i dobio ime. Kod grada se ukrštavaju kanali Juliana (prema Liègeu) i Zuid-Willem,[1] pa je grad i velika luka.
Historija
Za antičkih vremena tu se nalazilo rimsko naselje Trajectum ad Mosam (prevedeno: Gaz (brod) na Meusi), koje je od 382. do 721. bilo sjedište biskupije.[1]
U gradu je 1991. održan historijski sastanak Evropske ekonomske zajednice na kojem je dogovoren sporazum, poznat kao Mastrihtski ugovor kojim je osnovana Evropska unija, kao ekonomska i monetarna unije koja će voditi zajedničku politiku, odbrane, sigurnosti, međunarodnih odnosa i imigracije.[1]
Znamenitosti
Najveće znamenitosti Maastrichta su most Sint Servaasbrug (sv. Servatius) podignut oko 1280. preko Meuse, nekadašnja sudnica Dinghuis podignuta oko 1475. godine, te Gradska vijećnica (1658–1664).[1] Usto, tu je i katedrala posvećena sv. Servatiusu, koju je osnovao biskup Monulfus u 6. vijeku. Najstarija je crkva u Nizozemskoj, no od nje nema više tragova jer je obnovljena i proširivana od 11. do 15. vijeka. U gradu se nalazi i protestantska crkva Sint-Janskerk (sv. Ivan) sa 75 metara visokim zvonikom, koja je ispočetka bila parohijalna crkva, te višestruko obnovljena crkva Onze-Lieve-Vrouw (Naša Gospa) u kojoj su ostaci kripte10. vijeka.[1]
Pored tog Maastricht ima i brojne druge srednjovjekovne crkve, kao i fine kuće podignute u stilu regionalne renesanse i francuskom stilu. Maastricht je sjedište Univerziteta Limburg (osnovan 1976), muzičkog konzervatorija, simfonijskog orkestra, umjetničke akademije i nekoliko muzeja. U neposrednoj okolici grada nalaze se četiri dobro očuvana dvorca.[1]
Južno od grada, na brdu Sint Pietersberg, nalaze se kamenolomi lapora. Tu se nalazi preko 322 km podzemnih tunela, koji su iskapani još od rimskih vremena sve do 19. vijeka. Oni su za vrijeme ratova sa Španjolcima služili seljacima kao skloništa, a tokom Drugog svjetskog rata tu se sakrivalo i bjegunce i umjetničko blago.[1]