PROFILPELAJAR.COM

Hrvati Bosne i Hercegovine
Ukupno pripadnika
	500.000; (465.000 - 571.317)
Značajna područja naseljavanja
	Bosna i Hercegovina 473.242; FBiH 455.032 \| RS 11.453 \| DB 6.757
Jezik
	Hrvatski jezik
Vjera
	Pretežno rimokatolička
Povezane etničke grupe
	Južni Slaveni

Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Broje oko 500.000 pripadnika (465.000 - 571.317, 12 - 14,5 %) i čine oko 13 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Hrvati su jedan od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini, a njihov materinski jezik je hrvatski jezik, koji je jedan od triju službenih jezika u toj zemlji. Pretežno su katolici. Naseljavaju zapadnu Hercegovinu i jugozapadnu Bosnu, gdje su apsolutna većina, dijelove istočne Hercegovine, također i središnju Bosnu i Bosansku Posavinu, gdje su nakon rata u Bosni i Hercegovini postali manjina, ali su u istim krajevima povijesno ukorijenjeni.

Ime

Hrvate Bosne i Hercegovine se često naziva "bosanskim Hrvatima", što ipak nije najprecizniji naziv jer Hrvati žive i u hercegovačkom dijelu države. S druge strane, neki ih poistovjećuju s Hercegovcima budući da su većina Hrvata iz Bosne i Hercegovine Hercegovci, što opet nije u potpunosti ispravno jer veliki dio ih potječe i iz Bosne. Stoga je najprecizniji izraz Hrvati Bosne i Hercegovine, jer oni po svojoj regionalnoj pripadnosti mogu biti i Bosanci i Hercegovci.^{[nedostaje referenca]}

Povijest

Glavni članak: Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Stradanje i raseljavanje Hrvata katolika od strane Osmanlija

U novijoj istoriji Hrvati su sve više podložni majorizaciji na teritoriji Federacije BiH, a većinsko bošnjačko stanovništvo preglasavanjem dominira na tom prostoru.^[5]

Kultura

Glavni članak: Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine

Religija

Glavni članak: Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine

Umjetnost

Glavni članak: Umjetnost Hrvata Bosne i Hercegovine

Književnost

Glavni članak: Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini

Glazba

Glavni članak: Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini

Kulturna baština

Glavni članak: Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini

U pogledu kulturne baštine osobito su značajne dvije kraljevske rezidencije: Bobovac i Jajce. U Kraljevoj Sutjesci čuva se dio gotičkog krilnog oltara sa slikom "Poklonstvo kraljeva" na jednoj, a "Kristove muke" na drugoj plohi. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za XV. stoljeće. Od velikog kamenog križa sa Glamočkog polja, danas u Zemaljskom muzeju, sačuvao se samo donji dio sa nogama Isusa koje su prikovane jedna preko druge, a izvajane naturalistički, sa pregibom svojstvenim gotici i kasnijim manirima. Dva rukopisa su izuzetno vrijedna: Hvalov zbornik i Hrvojev misal. Oba su pisana u Splitu za potrebe hercega Donjih krajeva i kneza splitskog Hrvoja Vukčića Hrvatinića. Luksuznije opremljen je Hrvojev misal, pisan glagoljicom između 1405. i 1407. godine za crkvu sv. Mihovila u Splitu (ili Omišu). Posebni dio kulturne baštine Hrvata Bosne i Hercegovine čine mnogobrojna umjetnička djela nastala na tlu Hrvatske po narudžbi bosanskohercegovačke vlastele.

Uz Hrvojev misal, u tu kategoriju ulaze posebno raškosna djela izrađena u plemenitim kovinama (srebru i zlatu), među kojima se, uz kaleže i moćnike bana Bosne Šubića i hercegovačkog vojvode Hranića, posebno ističe monumentalna škrinja sv. Šimuna, napravljena po narudžbi Elizabete Anžuvinske, kćeri bana Stjepana Kotromanića. Većina tih radova čuva se u samostanima i crkvama Zadra i Nina. Posebnu skupinu čine katolički franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Gučoj Gori, zatim samostani Petrićevac i Marija Zvijezda kraj Banja Luke, Tolisa i Plehan u Bosanskoj Posavini, širokobriješki samostan u Hercegovini pa samostani u Sarajevu, Gorici kraj Livna, Mostaru i drugdje. Kasnije katedrale koje nastaju uspostavom redovne crkvene organizacije odnosno osnivanjem četiriju biskupija 1881. godine nemaju tako veliku kulturno-povijesnu vrijednost kakvu imaju spomenuti franjevački samostani.^[6]^[7]

Obrazovanje

Glavni članak: Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini

Šport

Glavni članak: Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini

Etnologija

Glavni članak: Etnologija Hrvata Bosne i Hercegovine

Život i običaji

Glavni članak: Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine

Narodne nošnje

Glavni članak: Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini

Kuhinja

Glavni članak: Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini

Blagadani i spomendani

Glavni članak: Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine

Demografska povijest

Glavni članak: Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Srednjovjekovna Bosna i Osmansko Carstvo

Glavni članak: Demografija srednjovjekovne bosanske države

Simboli

Glavni članak: Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine

Hrvatski pleter

Glavni članak: Hrvatski pleter

Povezano

Vanjske veze

HercegBosna.org Nacionalni internet portal Hrvata Bosne i Hercegovine
HrvatiBH.com Arhivirano 2015-10-11 na Wayback Machine-u Hrvatski web imenik u Bosni i Hercegovini

Radio Herceg-Bosne Jedini hrvatski medij u BiH na državnoj razini
TV Herceg-Bosne Video portal Hrvata Bosne i Hercegovine

Izvori

↑ Crkva na kamenu: Koliko je Hrvata danas u BiH? listopad 2008.; 459.102 Hrvata katolika + 40.000 Hrvata nekatolika = 500.000
↑ Crkva na kamenu: Na rubu opstanka, listopad 2007.; Procjena biskupskih ordinarijata o broju katolika u Bosni i Hercegovini = 465.000
↑ CIA World Factbook - Bosna i Hercegovina
↑ ^4,00 ^4,01 ^4,02 ^4,03 ^4,04 ^4,05 ^4,06 ^4,07 ^4,08 ^4,09 ^4,10 ^4,11 ^4,12 ^4,13 ^4,14 ^4,15 ^4,16 Poskok.info Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)
↑ Bošnjaci ne žele odustati od nastavka majorizacije Hrvata u BiH
↑ HercegBosna.org Hrvatska kulturna baština Bosne i Hercegovine - Gotika
↑ HercegBosna.org Baština Hrvata Bosne i Hercegovine u riznicama Zadra i Nina

Literatura

Dragutin Pavličević, Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine Arhivirano 2013-12-16 na Wayback Machine-u, Hrvatski informativni centar, Zagreb, 2000.
Ivan Lovrenović, Bosanski Hrvati: esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb, 2002. (ISBN 953-188-152-9)
Ivan Zlopaša, Politička sudbina Hrvata u BiH Arhivirano 2012-01-12 na Wayback Machine-u, Hrvatski blok BiH, Mostar, 2005. (dostupno u NSK)
Zorislava Čulić, Narodne nošnje u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1963.
Vidoslav Bagur, Zvonko Martić, Vila bana zvala priko Vrana, KIZ, Zagreb, 2010.
Saša Mrduljaš, Hrvatski etnički prostori u BiH i regulacija političko-pravnog statusa bosanskohercegovačkih Hrvata 1990. - 1995.,
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar - Centar Split, Split, 2002.
Svjetlo riječi, Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995., Sarajevo, kolovoz 2008.