Austrijsko Primorje Österreichisches Küstenland Litorale Austriaco Avstrijsko primorje Krunska zemlja Austro-Ugarske Monarhije [[Kraljevina Ilirija|←]]   1849. – 1918.   [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|→]]     → Zastava Grb Himna: Carevka (Gott erhalte Franz den Kaiser) Karta Austrijskog primorja (1897.) Glavni grad Trst Jezik/ci hrvatski, slovenski, njemački, talijanski Religija katolici, evangelici, pravoslavci, židovi Vlada monarhija Kralj  • 1849. – 1916. Franjo Josip I  • 1916.-1918. Karlo I. guverner  • 1849. - 1850. Johann von Grimschitz  • 1850 - 1854 Franz Graf Wimpffen  • 1867 - 1868 Eduard von Bach  • 1915 - 1918 Alfred von Fries-Skene Historija  • Oktroirani ustav 4. mart 1849.  • Raspad Austro-Ugarske 1918. Površina  • 1910. 7969 km² (3077 mi² ) Stanovništvo  • 1910. (procjena) 894.287       Gustoća 112,2 /km²  (290,7 /mi² ) Valuta Kruna

Austrijsko Primorje (njemački: Österreichisches Küstenland, talijanski: Litorale Austriaco, slovenski: Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), bila je jedna od 15 krunskih zemalja (Kronland) Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1849. do 1918. Obuhvaćao je gotovo čitavu Juliju (Julijsku krajinu) bez Rijeke (Corpus separatum Ugarske) i bez Pivke i Postojne (južna Notranjska pripadala Kranjskoj) s pridodanim gornjim porječjem Soče (koje je pripadalo Goriškoj) i pridodanim otokom Krkom

Austrijsko Primorje imalo je površinu od 7969 km² i 894 287 stanovnika (1910.)^[1]

Sastojalo se iz tri teritorijalne jedinice;
Slobodnog carskog grada Trsta i njegove okolice (Reichsunmittelbare Stadt Triest und ihr Gebiet),
Markgrofovije Istre (Markgrafschaft Istrien) i
Kneževske grofovije Gorice i Gradiške (Görz und Gradisca).

Svaka od tih jedinica je imala vlastitu administraciju, ali su sve bile podložne carskom guverneru u Trstu, glavnom gradu Austrijskog Primorja.^[1]

Trst je za Austro-Ugarsku imao stratešku važnost kao glavna morska luka, a obala je bila turistička destinacija znana kao Austrijska rivijera. Austrijsko Primorje bilo je multietničkog sastava u kom su pored Talijana živjeli i Slovenci, Hrvati, Nijemci, Furlani, Istrioti i manji broj ostalih pripadnika naroda Austro - Ugarske.

1918. gotovo čitavo područje Julije je po Londonskom ugovoru anektirala Kraljevina Italija (tzv. Venezia Giulia). Nakon Kapitulacije Italije u septembru 1943. - Treći Reich je na gotovo istom teritoriju (teritorju Julije) formirao Jadransko Primorje (Adriatisches Küstenland) koje je egzistiralo do kraja rata u sastavu 3. Reicha.

• Trst (Triest, Trieste)

• Talijani : 356,676 (uključujući 60,000 -75,000 Furlana) (40 %)
• Slovenci : 276,398 (31 %)
• Hrvati : 172,784 (19 %)
• Ostali: 88,424 (10 %)

• Slovenci 154,564 (58 %)
• Talijani 90,119 (36 %)
• Nijemci 4,486 (2 %)

• Hrvati: 168,184 (43.5 %)
• Talijani: 147,417 (38.1 %)
• Slovenci: 55,134 (14.3 %)
• Nijemci: 12,735 (3.3 %)

• Küstenland (de)

‎