Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke crkve u Hrvatskoj. Uspostavljena je 1. siječnja 1298.. bulom pape Bonifacija VIII., a za prvog biskupa izabran je fra Martin Rabljanin.

Bulom pape Lava XII. "Locum beati Petri" godine 1828. ukinute su, između ostalih, Skradinska i Trogirska biskupija. Čitav prostor Skradinske biskupije priključen je Šibenskoj biskupiji, a od Trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali.

Sadašnja velebna katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536. godine, posvećena je 1555., a na čast bazilike podigao ju je 1895. papa Lav XIII. Najveći je arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj.

Teritorij Šibenske biskupije većim djelom obuhvaća područje Šibensko-kninske te manjim područje Splitsko-dalmatinske županije.

U crkvenopravnom pogledu Šibenska biskupija je sufragan (podložna biskupija) Splitsko-makarskoj nadbiskupiji tj. Splitskoj metropoliji .

Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Šibenska biskupija sastoji se od 9 Dekanata sa 74 župe:

• Šibenski (gradski) (14 župa)
• Drniški (11 župa)
• Kninski (4 župe)
• Ražinski (8 župa)
• Rogoznički (7 župa)
• Skradinski (9 župa)
• Tišnjanski (5 župa)
• Unešićki (8 župa)
• Vodički (8 župa)

U Šibenskoj biskupiji osim dijacezanskih (biskupijskih) svećenika, djeluju i redovnički svećenici franjevci. Od redovnica djeluju Sestre franjevke od Bezgrešne, Sestre milosrdnice, Sestre dominikanke, Sestre benediktinke, Sestre klanjateljice Krvi Kristove i Školske sestre franjevke.

• Sveti Nikola Tavelić
• Ante Antić

• Martin I. Rabljanin (1298. - 1319.)
• Grizogon Fanfogna (1320. - 1340.)
• Tolon (1340. - 1343.)
• Martin II. (1344. - 1346.)
• Bonifacije (1346. - 1357.)
• Matej Crnota (1358. - 1388.)
• Antun I. Barbarigo (1389. - 1394.)
• Antun II. de Ponte (1395. - 1402.)
• Bogdan Pulšić (1402. - 1436.)
• Juraj Šižgorić (1437. - 1454.)
• Urban Vignaco (1454. - 1468.)
• Luka I. Tolentić (1470. - 1491.)
• Franjo Querini (1491. - 1495.)
• Bartol Bonino (1496. - 1512.)
• Ivan I. Štafilić (1512. - 1528.)
• Ivan II. Stafilić (1528. - 1557.)
• Jeronim Savorgnan (1557. - 1573.)
• Luka II. Spignaroli (1574. - 1589.)
• Vicko I. Basso (1589. - 1597.)
• Vicko II. Arrigoni (1599. - 1626.)
• Ivan Pavao Savio (1626. - 1628.)
• Ivan I. Toma Mallonio (1628. - 1634.)
• Vjekoslav Marcello (1635. - 1653.)
• Božo Carridei (1654. - 1676.)
• Ivan II. Dominik Callegari (1676. - 1722.)
• Karlo Antun Donadoni (1723. - 1756.)
• Ivan III. Calebotta (1756. - 1759.)
• Jeronim Blaž Bonačić (1759. - 1762.)
• Ivan Petani (1766.)
• Nikola Divnić (1766. - 1783.)
• Lelij Cippico (1783.)
• Venancij Srećko Scotti (1784. - 1795.)
• Mihovil Matej Spalatin (1796. - 1807.)
• sedis vacantia - prazna stolica (1807. - 1827.)
• Filip Dominik Borodini (1827. - 1838.)
• Vjekoslav Marija Pini (1839. - 1844.)
• Ivan Berčić (1844. - 1855.)
• Petar Dujam Maupas (1855. - 1862.)
• Ivan Zaffron (1863. - 1872.)
• Antun Josip Fosco (1876. - 1894.)
• Dr. Mate Zannoni (1895. - 1903.)
• Dr. Vinko Pulišić (1904. - 1910.)
• Luka Pappafava (1912. - 1919.)
• Fra Jerolim Mileta (1922. - 1947.)
• Dr. Ćiril Banić (1951. - 1961.)
• Josip Arnerić (1961. - 1986.)
• Dr. Anton Tamarut (1986. - 1988.)
• Dr. Srećko Badurina (1988. - 1996.)
• Ante Ivas (1997. - 2016.)
• Tomislav Rogić (2016.-?)

Jedno od svetišta nalazi se na otoku Visovcu, a posvećeno je Gospi Visovačkoj.
Drugo značajnije svetište nalazi se u Vrpolju, a posvećeno je Gospi Vrpoljačkoj.

• Šibenska katedrala

• Službene stranice