Hiderles
| Hıdrellez, proslava proljeća | |
|---|---|
 Nematerijalna svjetska baština UNESCO | |
 | |
| Država |  Turska  Sjeverna Makedonija |
| Regija | Europa i Sjeverna Amerika |
| Godina upisa | 2017. |
| Ugroženost | - |
| Poveznica | UNESCO:01284 |
Hiderles (makedonski: хидерлес; turski: hıdırellez ili hıdrellez; azerski: Xıdır İlyas ili Xıdır Nəbi, tatarski: hıdırlez, romski: ederlezi) je proslava buđenja proljeća koje se slavi svakog 6. svibnja. Hıderles je složenica imena proroka, Hidir i Ilija, koji se drže za zaštitnike zemlje i vode, te pomažu potrebitim pojedincima, obiteljima i zajednicama[1] Za sve turkijske narode to je proslava kada su se proroci Hizir i Ilija susreli na zemlji, a alevitima je vjerski blagdan. Simbolično, ovaj sastanak predstavlja spoj zemlje i vode. Jurjevo (Đurđevdan) je kršćanska verzija ovoga proljetnog festivala na cijelom Balkanu, osobito područja koja su do kraja 16. stoljeća bila pod vlašću Osmanskog carstva.
Za obilježavanje ove prigode obavljaju se različite ceremonije i rituali povezani s prirodom, jamčeći dobrobit, plodnost i prosperitet obitelji i zajednice, te zaštitu stoke i usjeva za nadolazeću godinu. U običajima, koji imaju duboko ukorijenjena kulturna značenja, sudjeluju svi: cijele obitelji, djeca, mladi, odrasli, plesači i pjevači.[1] Njima hiderles daje osjećaj pripadnosti i kulturnog identiteta, ali i priliku za jačanje odnosa. Zbog toga je ovaj običaj upisan na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2017. godine.[1]
.jpg)
Odlike
Danas se običaji hıdırelleza pretežno i detaljno pripremaju u selima ili naseljima, a ne u gradovima. Pripreme su povezane s aktivnostima kao što su čišćenje kuće i okućnice, haljina, nakita i priprema pića i hrane za blagdan. To obično rade djevojke, jer je hıdırellez najprikladnija prigoda za mlade da pronađu odgovarajućeg supružnika.
Hıdrellez se održava uglavnom gdje postoje potoci, jezera ili drugi izvori vode (tur. hıdırlıks). Toga dana tradicionalno se jedu obroci kuhani od janjetine, ali i drugi obroci koji su povezani s pašnjacima, ispašom i buđenjem novog životnog ciklusa.
Običaj iscjeljivanja je ritualno skakanje preko velike vatre. Za očuvanje od bolesti cijele godine ljudi izgovaraju molitve i zagonetke dok skaču preko vatre najmanje tri puta. Drugi običaj za dobro zdravlje na hıdırellez je da polijevanje ili kupanje vodom koja se donosi sa svetih mjesta. Sudionici vjeruju kako se sve želje i molitve ostvaruju uoči i na danu hıdırelleza. Ponekad se želje ili molitve napišu na komadiću papira i bace se u obližnju rijeku ili more.[2]
Izvori
- ↑ a b c Spring celebration, Hıdrellez na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 13. kolovoza 2018.
- ↑ Elena Marushiakova i Vesselin Popov, Kurban on the Balkans, ur.; Bilijana Sikimić i Petko Hristov, The vanished kurban: Modern dimensions of the celebration of Kakava, Hıdırellez among the Gypsies in Eastern Thrace (Turkey), Institut Balkanskih studija, Beograd, str. 33.–50.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Spring celebration, Hıdrellez UNESCO video na youtube, 8:08 min (engl.)
 | Europa |
|  | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Azija |
| ||||
| Nematerijalna svjetska baština (31) | Tradicionalno klesarstvo Ahlata (2022.) • Tradicija Âşıklık (2009.) • Zanatsko i izvedbeno umijeće balabana6) (2023.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Dede Korkut5) (2018.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Gajde, tradicija izrade i sviranja (2024.)1) • Hüsn-i Hat, tradicija turske kaligrafije (2021.) • Iftar (2023.)4) • Umjetnost iluminacije4) (2023.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Maslinarstvo u Turskoj (2023.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Nasredin hodža, Tradicija kazivanja anegdota (2022.)7) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Izrada umetaka od sedefa (2023.)6) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Svilarstvo (2022.)8) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra Toguz Korgool (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature4) (2020.) • Zviždući jezik* (2017.) | ||||
1) Zajedno s Makedonijom; 2) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan); 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.; 4) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran i Uzbekistan); 5) zajedno sa Azerbajdžanom i Kazahstanom; 6) zajedno sa Azerbajdžanom; 7) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); 8)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Afganistan, Iran, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); * Svjetska baština u opasnosti | |||||
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.