Selimija
| Džamija Selimija i njezin društveni kompleks | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Turska |
| Godina uvrštenja | 2011. (35. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | i, iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1366 |
| Koordinate | 41°40′41″N 26°33′34″E / 41.67806°N 26.55944°E |
Selimija (turski: Selimiye Camii) u Edirneu, koja se gradila od 1569. do 1579. godine, najvažnije je djelo najvećeg osmanlijskog (osmanskog) arhitekta i graditelja Sinana (1489. – 1588.). Džamija sa svojim društvenim kompleksom (medresa, bazar, sat-kula, vanjsko dvorište i knjižnica) je 2011. godine upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "najskaldniji izraz osmanske arhitekture gdje građevine oko džamije djeluju kao jedinstvena institucija.
Povijest
Džamiju, koja je podignuta za Sulejmanovog sina Selima II. (vladao od 1566. – 1574.) u prijestolnici pokrajine Edirne, završena je kada je Sinan već zašao u osamdesete godine života.
Arhitektura
Njen klasičan tlocrt turskih bogomolja, primijenjen na varijantama na tisućama mošeja sagrađenih od 15. do 19. stoljeća, nadahnut je Aja Sofijom. Ali kako je sjaj Justinijanove crkve trebao biti nadmašen, Sinan je isplanirao građevinu tako da je postavljanjem savršenog kruga na savršeni kvadrat dobio ozbiljno geometrijsko remek-djelo u kojem ukrasi igraju sekundarnu ulogu. Sve je podređeno velikom interijeru koji je natkriven kupolama i smislu za uređeni prostor koji on odaje. Za razliku od Justinijanove katedrale, ispred džamije nalazi se otvoreno dvorište sa stupovima, a sama džamija je u žarištu grupe građevina u koju spada utemeljitev grob, medresa, bolnica, kuhinje za siromašne i hamami. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski svijet i njegova harmoničnost bila je izvanredno obilježje turskog graditeljstva.
Kako je podignuta na platformi na rubu grada, svojim okvirom vertikalnih linija četiri minareta dominira krajolikom. Minareti koji poput igala paraju nebo, visoki su oko 90 metara, a široki samo 4 metra. Samo su carske džamije smjele imati više minareta, a Selimija je posebna jer su one obično imale samo dva. Džamija je također posebna jer ima kupolu koja je veća od kupole Sv. Sofije (što je Sinan volio da ističe) i iznutra izgleda kao da lebdi nepoduprta. Njezina težina je vješto razdijeljena preko kruga potpornih zidova i polukopola na osam potpornih stupova (od milja nazvanih – slonovskim nogama) i seriju lukova ispod njih. Sinan je u Selimiji usavršio ideje i sredstva iskušane u starijim građevinama i postigao otomanski ideal – postavljanje savršenog kruga iznad savršenog kvadrata. Iznutra je centralni plan istaknut mujezinom (platformom) u središtu ispod kupole. Prozori sa svakog kata osvjetljavaju unutrašnjost od kamena boje krema, suzdržane keramičke dekoracije i sjajnih tepiha.
Poveznice
Vanjske poveznice
- Selimija
- Fotografije Selimije Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2020. (Wayback Machine)
| Europa |
|  | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Azija |
| ||||
| Nematerijalna svjetska baština (31) | Tradicionalno klesarstvo Ahlata (2022.) • Tradicija Âşıklık (2009.) • Zanatsko i izvedbeno umijeće balabana6) (2023.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Dede Korkut5) (2018.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Gajde, tradicija izrade i sviranja (2024.)1) • Hüsn-i Hat, tradicija turske kaligrafije (2021.) • Iftar (2023.)4) • Umjetnost iluminacije4) (2023.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Maslinarstvo u Turskoj (2023.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Nasredin hodža, Tradicija kazivanja anegdota (2022.)7) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Izrada umetaka od sedefa (2023.)6) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Svilarstvo (2022.)8) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra Toguz Korgool (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature4) (2020.) • Zviždući jezik* (2017.) | ||||
1) Zajedno s Makedonijom; 2) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan); 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.; 4) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran i Uzbekistan); 5) zajedno sa Azerbajdžanom i Kazahstanom; 6) zajedno sa Azerbajdžanom; 7) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); 8)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Afganistan, Iran, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); * Svjetska baština u opasnosti | |||||
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.