Gordion
| Gordion | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Turska |
| Godina uvrštenja | 2023. (45. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1622 |
| Koordinate | 39°39′01″N 31°58′42″E / 39.650356°N 31.978243°E |
Gordion ili Gordij (frigijski: Gordum;[1] grčki: Γόρδιον; tur. Gordion, ili tr. Gordiyon, lat. Gordium) je bio glavni grad drevne Frigije. Nalazio se na mjestu današnjeg Yassıhüyüka, oko 70 – 80 km jugozapadno od Ankare, u neposrednoj blizini okruga Polatlı. Položaj Gordiona na ušću rijeka Sakarya i Porsuk dao mu je strateški položaj s kontrolom nad plodnom zemljom. Gordion se nalazi na mjestu gdje je drevna cesta između Lidije i Asirije / Babilonije prelazila rijeku Sangarius. Zauzetost na tom mjestu potvrđena je od ranog brončanog doba (oko 2300. pr. Kr.) kontinuirano do 4. stoljeća i ponovno u 13. i 14. st.[2] Humak Citadele u Gordionu prostire se na otprilike 13,5 hektara, a na njegovoj visini naselja su se protezala izvan toga na području veličine otprilike 100 hektara. Gordion je oko 800. pr. Kr. postao glavni grad frigijske civilizacije. Kimerijci su ga osvojili 690. pr. Kr, a Aleksandar Veliki je 334. pr. Kr. tamo rasjekao poznati čvor.
Duga tradicija tumula na tom mjestu važan je zapis elitne monumentalnosti i pogrebne prakse tijekom željeznog doba.
Godine 2023. Gordion je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.[3]
Izvori
- ↑ Adams, Douglas Q. 1997. Mallory, J.P.; Mallory, Douglas Q. (ur.). Encyclopedia of Indo-European Culture. Taylor & Francis. str. 199. ISBN 978-1-884-96498-5
- ↑ Rose, C. Brian. 2017. Fieldwork at Phrygian Gordion, 2013-2015. American Journal of Archaeology. 121 (1): 135–178. doi:10.3764/aja.121.1.0135. JSTOR 10.3764/aja.121.1.0135
- ↑ Gordion. UNESCO World Heritage Centre (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 18. rujna 2023. Pristupljeno 18. rujna 2023.
Vanjske poveznice
- Službena stranica Arheološkog projekta Gordion Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. rujna 2019. (Wayback Machine) </link>
- Gordion Research Bibliography
- Konzervacija u Gordionu od strane Laboratorija za konzervaciju arhitekture Sveučilišta u Pennsylvaniji
- Iskopavanje, proučavanje iskopanog materijala 1988. – 1996., regionalni površinski pregled i etnografski pregled Mary Voigt.
- Erozija, bioraznolikost i arheologija: Očuvanje Midinog tumula u Gordionu Naomi F. Miller
- Livije.org: Frigijci
- Iskopavanja muzeja Sveučilišta Pennsylvania u Gordionu
- Slike iz muzeja, Midas tumulus i pravi Gordium
| Europa |
|  | ||
|---|---|---|---|---|---|
| Azija |
| ||||
| Nematerijalna svjetska baština (31) | Tradicionalno klesarstvo Ahlata (2022.) • Tradicija Âşıklık (2009.) • Zanatsko i izvedbeno umijeće balabana6) (2023.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Dede Korkut5) (2018.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Gajde, tradicija izrade i sviranja (2024.)1) • Hüsn-i Hat, tradicija turske kaligrafije (2021.) • Iftar (2023.)4) • Umjetnost iluminacije4) (2023.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Maslinarstvo u Turskoj (2023.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Nasredin hodža, Tradicija kazivanja anegdota (2022.)7) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Izrada umetaka od sedefa (2023.)6) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Svilarstvo (2022.)8) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra Toguz Korgool (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature4) (2020.) • Zviždući jezik* (2017.) | ||||
1) Zajedno s Makedonijom; 2) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan); 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.; 4) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran i Uzbekistan); 5) zajedno sa Azerbajdžanom i Kazahstanom; 6) zajedno sa Azerbajdžanom; 7) zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); 8)zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Afganistan, Iran, Tadžikistan, Turkmenistan i Uzbekistan); * Svjetska baština u opasnosti | |||||
Content Disclaimer
Informasi ini disarikan dari Wikipedia dan disajikan kembali untuk tujuan edukasi. Konten tersedia di bawah lisensi CC BY-SA 3.0. Kami tidak bertanggung jawab atas ketidakakuratan data yang bersumber dari kontribusi publik tersebut.
- The information displayed on this website is sourced in part or in whole from Wikipedia and has been adapted for the purpose of restating it. We strive to provide accurate and relevant information, however:
- There is no guarantee of absolute accuracy. Wikipedia is an open, collaborative project that can be edited by anyone, so information is subject to change.
- It is not intended to constitute professional advice. The content displayed is for informational and educational purposes only. For important decisions (e.g., medical, legal, or financial), please consult a professional.
- Content copyright. Wikipedia is licensed under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License (CC BY-SA). This means that content may be reused with appropriate attribution and shared under a similar license.
- Responsible use. Any risk arising from the use of information from this website is entirely the responsibility of the user.