Yoshio Nishina (japanski: 仁科 芳雄; Satoshō, 6. prosinca 1890. - Tokijo, 10. siječnja 1951.), japanski fizičar, utemeljitelj modernih fizikalnih istraživanja u Japanu. Zajedno s Oskarom Kleinom, 1928. godine je derivirao poznatu Klein-Nishininu formulu, koja objašnjava raspršivanje fotona iz jednog slobodnog elektrona. Nishina je bio glavni istraživač pri RIKEN-u, a odgojio je i generacije japanskih naučnika, među kojima i dvojicu nobelovaca, fizičare Hidekija Jukavu i Shin'ichira Tomonagu. Tokom Drugog svjetskog rata, Nishina je bio voditelj japanskog nuklearnog programa. Krater Nishina na Mjesecu, nazvan je u njegovu čast.
Yoshio Nishina je rođen 6. prosinca 1890. u mjestu Satoshō, prefektura Okajama. Godine 1918., diplomirao je pri Carskom sveučilištu u Tokiju. Nakon diplomiranja, postao je dio kadra Instituta za fizikalna i kemijska istraživanja (današnji RIKEN). Godine 1921. poslan je u Europu radi istraživanja. Prilikom boravka u Europi, posjetio je nekoliko sveučilišta i institucija, među kojima su Cavendishov laboratorij, Sveučilište Georga Augusta u Göttingenu i Sveučilište u Kopenhagenu. Tokom boravka na potonjem, surađivao je s Nielsom Bohrom, s kojim se i sprijateljio. Godine 1928., zajedno s Oskarom Kleinom, napisao je rad o nekoherentnom, odnosno Comptonovom raspršivanju iz kojeg su derivirali Klein-Nishininu formulu.[1]
U Japan se vratio 1929. godine te je ustrajao u stvaranju okruženja za proučavanje kvantne mehanike. Godine 1931., u sklopu tadašnjeg Instituta za fizikalna i kemijska istraživanja, utemeljio je Nishinin laboratorij te pozvao brojne zapadne naučnike, poput Heisenberga, Diraca i Bohra, kako bi stimulirali japanske naučnike. Njegov se rad bazirao na kozmičkim zrakama i izradi čestičnog akceleratora, radi čega je na RIKEN-u izradio nekoliko ciklotrona. Pri svom radu na kozmičkim zrakama je, neovisno od Andersona i drugih,[1] otkrio mion. Tokom 1939. i 1940. godine, otkrio je izotop uranij-237 te odradio pionirske studije na polju simetrične fisije koja se odvija prilikom neutronskog zračenja uranija. Tokom Drugog svjetskog rata, veći dio njegova laboratorija je uništen, uključujući i opremu, koja je uglavnom bila odbačena ili ju se moralo ponovo izrađivati.[2]
Godine 1946., car Hirohito je Nishini uručio Orden kulture. Nishina je umro 10. siječnja 1951. od posljedica raka jetre.[1]
Reference
Visi i
