VIII. Mediteranske igre - Split 1979.

VIII. Mediteranske igre
Split 1979.

Grad domaćin Split
Zemlja domaćin  Jugoslavija
Otvaranje 15. septembar 1979.
Zatvaranje 29. septembar 1979.
Broj država 14

VIII. Mediteranske igre (akronim MIS) održane su u gradu Splitu u Hrvatskoj u tadašnoj Jugoslaviji.

Split se je dvaput kandidirao za MIS. Prvi put u Izmiru 1971. (neuspješno), a drugi put u Alžiru 1975., kad je prihvaćena. Za suglasnost je trebalo dobiti pristanak predsjednika Josipa Broza Tita i premijera Džemala Bijedića, a kontakti su išli preko Vladimira Bakarića i Jakova Sirotkovića te Hakije Pozderca.[1]

Sudjelovalo je 14 država koje su se natjecale u 26 sportova, najvećem broju sportova do tad.

Ovaj sportski događaj je trajao od septembra do septembra 1979..

MIS je bio prva velika sportska manifestacija, održana u Jugoslaviji koja je imala dostojan dizajn od sportskih objekata, do vizualnog identiteta kog je vodio tadašnji Centar za industrijsko oblikovanje iz Zagreba (akronim CIO). Znak tri kruga u vodi oblikovao je grafički dizajner Boris Ljubičić a maskotu - sredozemnu medvjedicu Adrijanu slovenski dizajner Oskar Kogoj.[2] Za potrebe igara, podignuto je puno sportskih objekata od kojih je svakako najimpresivniji stadion na Poljudu rad riječkog arhitekta Borisa Magaša.

Uz to je izgrađen i kompleks bazena na Poljudu, kao i velika i mala dvorana na Gripama. Pored tog izgrađena je streljana u Stobreču, kompleks teniskih terena na Gripama i kompleks malih dvorana za borilačke sportove na Gripama. Uz to renoviran je stadion nogometnog kluba Split, košarkaška dvorana na Gripama kao i igralište u Kaštel Gomilici.[2]

Pored Splita i susjedni gradovi dobili su nove terene; Trogir - novu sportsku dvoranu, Omiš obnovljeni stadion, Sinj hipodrom, a Supetar streličarski teren, Zaton veslačku stazu, Zadar i Makarska nogometna igrališta i Hvarsportsku dvoranu.[2]

Direkcija Osmih mediteranskih igara kao jedinstvena služba Igara osnovana je na sjednici Skupštine općine Split 7. marta 1977. godine. Vodio ju je ing. Damir Dumanić, a tajnik je bio Boris Baranović. Direktori sektora bili su Silvije Dvornik, Zvonko Zavoreo, Slavko Žulj, Stipan Plejić i Artur Takač (Sektor za sport i tehnologiju, gdje je šef službe sporta bio Mihovil Rađa). [1]

Otvorenje igara umjetnički je oblikovao hrvatski etnolog, etnokoreograf i etnokoreolog Ivan Ivančan.

Ljestvica medalja

Ljestvica je napravljena prema broju osvojenih zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. Kriterij je bio: više osvojenih zlatnih medalja nosi i više mjesto na ljestvici, a u slučaju istog broja, gleda se broj osvojenih srebrnih medalja, a u slučaju istog broja, gleda se broj osvojenih brončanih medalja. U slučaju da je i tada isti broj, poredak je prema abecednom redu. Taj sistem primjenjuje Međunarodni olimpijski odbor, IAAF i BBC.
Debljim slovima i brojevima je označen domaćinov rezultat na ovim Mediteranskim igrama.

Mediteranske igre 1979.
Mj. Država Zlato Srebro Bronca Zbroj
1. Socijalistička Federativna Republika JugoslavijaJugoslavija 56 38 33 127
2. Francuska Francuska 55 40 34 129
3. Italija Italija 49 63 47 159
4. Španjolska 16 20 32 68
5. Grčka Grčka 7 10 13 27
6. Turska Turska 5 5 14 24
7. Egipat Egipat 3 9 10 22
8. Alžir Alžir 1 5 10 16
9. Tunis Tunis 1 2 9 12
10. Libanon 1 1 0 2
11. Sirija 1 0 0 1
12. Maroko Maroko 0 2 3 5
  UKUPNO        

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Slobodna Dalmacija Ante Skataretiko: MIS je dijete grada Splita, 27. rujna 1999.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 „Kako je Split dobio Mediteranske igre 1979. godine” (hrvatski). Gradska knjižnica Marka Marulića. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-30. Pristupljeno 28. 12. 2014. 

Vanjske veze