Stjepan Deutsch (Petrinja, 26. 12. 1886 - Zagreb, 3. 4. 1959), zagrebački advokat, otac poznate jugoslavenske dječje glumice Lee Deutsch. Jedini je od svoje porodice preživio Holokaust.
Biografija
Dr. iur. Stjepan Deutsch je rođen 26. 12. 1886 godine u Petrinji, za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, u židovskoj porodici Šarlote i Lavoslava Deutscha.[2] Lavoslav Deutsch je bio petrinjski trgovac, predsjednik i član ravnateljstva "Štedionice" koji je uživao veliku popularnost u Petrinji. Osim Stjepana, u braku Lavoslava i Šarlote se rodilo petero djece; četiri kćeri i jedan sin: Ivana, Gizela, Paula, Malvina i Josip.[3] Dr. Deutsch je pučku školu i nižu gimnaziju pohađao u Petrinji od 1896 do 1905 godine. Svetozar Delić, prvi komunistički gradonačelnik Zagreba, mu je godinu dana bio suškolarac. U isti razred sa dr. Deutschom je išla i njegova sestra Paula. U Zagrebu je od 1905 do 1909 pohađao Višu gimnaziju, da bi potom upisao Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem je diplomirao 1914 godine. 1911 godine trajno se preselio u Zagreb iznajmivši stan na Jelačićevom trgu 29 na II katu iznad Velike kavane. 1912 godine u Zagreb je doveo sestru Ivanu koja se zaposlila kao činovnica i stanovala na Ribnjaku 3. Dr. Deutsch se nakon fakulteta zaposlio kao odvjetnički prislušnik pri Zemaljskoj vladi Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ubrzo je potom u Zagreb doveo i majku Šarlotu (udovu od 1902 godine), te je za nju i sestru Ivanu unajmio stan u Jurišićevoj ulici 24. Dr. Deutsch je u međuvremenu završio studij s doktoratom i postao odvjetnički perovođa kod Zagrebačkog sudbenog stola. 1914 godine, početkom Prvog svjetskog rata, pozvan je u vojsku Austro-Ugarske Monarhije kao rezervni poručnik. Dodijeljen je na rad u stožernoj službi, ali je zbog slabog vida ubrzo bio otpušten iz službe. Po povratku iz vojske nastavio je rad na sudu. Dok je još radio kao odvjetnički perovođa, dr. Deutsch je otvorio samostalnu odvjetničku kancelariju u Gajevoj ulici 1 u produžetku svog stana na Jelačićevom trgu. Dr. Deutsch je bio izuzetno društven čovjek, uman i zanimljiv sugovornik. Uz odvjetničku karijeru zanimao se za kazalište i fotografiju. Često je zalazio u prostorije Židovskog gombalačkog i športskog društva Makabi u Palmotićevoj ulici 18, te posjećivao njihove društvene zabave. Na jednoj takvoj maskiranoj zabavi, za Purim 1925 godine, upoznao je ljepuškastu i živahnu Ivku Singer, kćer zagrebačkog trgovca manufakturnom robom Milana Singera. Njihove zajedničke šetnje do njezina stana na Trgu Franje Josipa (danas Tomislavov trg) stvorile su čvrstu vezu koja je ozakonjena 1. 10. 1925 godine u Izraelitičkom hramu (Zagrebačka sinagoga) u Strossmayerovoj ulici (danas Praška). Kumovi su im bili ing. Zlatko Rosenberg i Ivkin brat, sudski pristav dr. Lavoslav Singer.[2] Iz tog braka rodilo mu se dvoje djece, kćer Lea i sin Saša. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i Holokausta, dr. Deutsch skupio je nešto svojih stvari i 21. 8. 1942 godine otišao u bolničku "ilegalu" u bolnicu Sestara milosrdnica. U krugovima u kojima se kretao dr. Deutsch, smatralo kako režim Nezavisne Države Hrvatske (NDH) neće dirati žene i djecu, stoga je on prvi od svoje porodice potražio utočište od ustaškog progona. Dr. Deutscha je od sigurne smrti spasio dr. Vilko Panac koji ga je smjestio u sobu s oboljelima od očnog trahoma, što je bila teška zarazna bolest, uzročnik sljepoće, koje su se i ustaše i Nijemci bojali, pa nisu onamo ni ulazili.[4] Dr. Deutsch je tijekom Holokausta izgubio cijelu porodicu, Lea je umrla (imala je slabo srce uslijed preboljene difterije u djetinjstvu) u stočnom vagonu na putu za koncentracijski logor Auschwitz, a supruga Ivka i sin Saša su ubijen u plinskoj komori odmah po dolasku u Auschwitz. Dr. Stjepan Deutsch je umro u Zagrebu 3. 4. 1959 godine. Pokopan je na židovskom dijelu zagrebačkog groblja Mirogoj, a na nadgrobnoj ploči je i Leina slika.[5][6]
Reference
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Stjepan Dojč, Mirogoj Ž-1-I-4
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Pavao Cindrić, 2008, str. 30, 31
- ↑ Pavao Cindrić, 2008, str. 19
- ↑ Dugandžija, Mirjana (7. 2. 2012). Kako je preživio otac hrvatske Anne Frank. Globus. Preuzeto 7. 1. 2015
- ↑ Ožegović, Nina (14. 2. 2012). Simbol tragedije Židova u Hrvatskoj. Nacional. Arhivirano iz originala na 1. 7. 2012. Preuzeto 9. 3. 2014
- ↑ Ožegović, Nina (11. 9. 2006). Film o tragičnom usudu dječje zvijezde. Nacional. Arhivirano iz originala na 7. 7. 2012. Preuzeto 9. 3. 2014
Literatura
