Grad leži u maloj kotlini riječice Panađurska Luda Jana u masivu Srednja Gora, udaljen 91 km istočno od Sofije i oko 43 km sjeverno od Pazardžika. Ime je dobio od bugarske riječi za svetkovinu - "panađur" koja dolazi od grčke: πανηγύρι, istog
značenja. Po popisu iz 2005 godine, imao je 20 938 stanovnika.
Historija
Za srednjeg vijeka postojalo je naselje pored današnjeg grada. Za vrijeme turskog prodora u Bugarsku u 14. st. velik dio stanovništva je pobijen, a ostatak se morao preseliti na novu lokaciju.
Kada su Turci zauzeli selo Asenevci pored Slivena koje je branilo prilaz do tadašnjeg glavnog grada Velikog Trnova, stanovnici su izbjegli u Panađurište. Drugi val izbjeglica došao je krajem 15. stoljeća, nakon pobune u Albaniji i
Makedoniji (Debar, Prilep, Kostur). Čak i danas stanovništvo govori narečjem koje je blisko makedonskom a koje su Turci zvali "Otlukköy".
Panađurište je u Bugarskoj prvenstveno znano po tome što je bilo središte neuspjelog Aprilskog ustanka protiv turske vlasti 1876. Ustanak je nakon 10 dana ugušen ugušen u krvi, a grad je spaljen i gotovo potpuno uništen od strane otomanske vojske.
Privreda
Nakon Drugog svjetskog rata Panađurište je izraslo u veliki industrijski centar, kad je podignut rudnik i topionica bakra "Asarel Medet" koji i danas zapošljava 2.500 radnika. U gradu je podignuta i tvornica "Opticoelectron" za proizvodnju optičkih uređaja, na zapošljava 740 radnika. Nedavno je pokrenut sličan pogon "Optix" koji zapošljava 370 radnika. U Panađurištu rade i dvije velike tekstilne tvornice: "Ryton" (880 zaposlenih) i "Bultex" (680 zaposlenih), uz njih djeluje i mala tvornica plastičnih masa "Bunai" sa 190 radnika, te više manjih poduzeća.
Tri brata Deikov; Pavel, Petko i Mihajlo, slučajno su pronašli to blago, kopajući glinu na lokaciji “Merul” kod Panađurišta, jednog hladnog jutra 8. decembra 1949. Oko deset ujutro, otkopavajući novi sloj gline naišli su na neobično sjajne predmete. To je bio veličanstveni
komplet zlatnog tračkog posuđa. Kada je nalaz očišćen, ustanovljeno je da se sastoji od dvije zdjele i osam ritona, jedan u obliku amfore a ostali u obliku glave žene ili životinja. Senzacionalni nalaz više od 6,146 kg od čistoga zlata, nije bio vrijedan samo zbog toga već i
zbog svoje ljepote i starosti, - nalaz je datiran na prijelazu iz 4. milenija pne. u 3. milenij pne..