Riječ „nusantara” izvedena je iz starojavanske složenice od nūsa (otoci) + antara (vanjski), što se može grubo prevesti kao „vanjski otoci” ili „arhipelag” iz perspektive otoka Đava. Toponim je izabran kao službeni naziv za novi glavni grad Indonezije kako bi utjelovio nacionalnu geopolitičku viziju poznatu kao Wawasan Nusantara („Nusantarska vizija” ili „vizija indonezijskog arhipelaga”. To također odražava status zemlje kao arhipelaškedržave. Službeno ime grada je „glavni grad Nusantara”, na indonezijskom Ibu Kota Nusantara (IKN).[2]
Historija
Nusantara nema historiju, u prošlom je stoljeću bila polunapušteno šumovito područje.
Planovi za preseljenje glavnog grada postoje još od Sukarnovog predsjedništva. Tada je predsjednik Sukarno razmišljao o preseljenju glavnog grada iz Džakarte u Palangka Rayu, na Borneu. Poslije njega, predsjednik Susilo Bambang Yudhoyono je razmatrao rasterećenje i zamjenu Džakarte, koja je bila pregusto naseljena i kojoj je prijetilo slijeganje tla.
Između 2002. i 2007. država Indonezija je počela poduzimati ozbiljne mjere da bi zaustavila postupno tonjenje Džakarte.[3]
U aprilu 2017. administracija predsjednika Jokoa Widodoa je razmatrala premještanje prijestolnice iz Džakarte, s namjerom da se do kraja 2017. zaključi procjena potencijalnih alternativnih lokacija za novu prijestolnicu Indonezije. Prema dužnosniku iz indonezijskog Ministarstva državnog planiranja razvoja (Bappenas), vlada je odlučila premjestiti glavni grad Indonezije s otoka Đave.[4] Ubrzo nakon objave plana, Widodo je posjetio dvije alternativne lokacije na Kalimantanu, Bukit Soeharto u istočnom Kalimantanu i područje trokuta blizu Palangke Raye u središnjem Kalimantanu.[5] U aprilu 2019. najavljen je desetogodišnji plan preseljenja svih vladinih ureda u novi glavni grad.[6] Ministarstvo planiranja nacionalnog razvoja preporučilo je tri pokrajine Južni, Središnji i Istočni Kalimantan koje je Jokowi posjetio, s obzirom da je svaka ispunjavala uvjete za novi glavni grad—uključujući relativno slobodnu od potresa, tsunamija i vulkana,[7] kao i dopuštanje za pomorsku luku.
Ministarstvo planiranja nacionalnog razvoja procijenilo je trošak preseljenja na 466 bilijuna rupija – tj. 32,7 milijardi američkih dolara – i da vlada namjerava pokriti 19% troška, dok ostatak dolazi uglavnom iz javno-privatnih partnerstava i izravnih ulaganja obaju državnih poduzeća i privatni sektor.[8] U isto vrijeme, 40 milijardi američkih dolara bit će dodijeljeno za spašavanje Džakarte od potonuća u sljedećem desetljeću,[9][10][11] o čemu se također naširoko izvještava kao o temeljnom uzroku preseljenja glavnog grada.[12][13][14][15] Početkom septembra 2021. dovršen je račun za preseljenje kapitala.[16]
Geografija i osobine
Nusantara se nalazi na istočnoj obali Bornea, trećeg najvećeg otoka na svijetu. Grad dijeli kopnenu granicu s pokrajinom Istočni Kalimantan i ima obalnu liniju koja se proteže na istok do Makassarskog tjesnaca i na jug do zaljeva Balikpapan. Nusantara također ima četiri otoka (Benawa Besar, Batupayau, Jawang i Sabut) koji se nalaze sjeverno od Balikpapanskog zaljeva. Grad se može pohvaliti brdovitim krajolikom, a prije je bio industrijska šuma, na koju je koncesiju imao Sukanto Tanoto.[α 1]
Nusantara obuhvaća područje od 2.560 km2 označeno kao nacionalno strateško područje,[α 2] sa 68,56 km2 kao glavna vladina zona,[α 3] 561,80 km2 kao područje glavnog grada,[α 4] a ostatak kao zona razvoja glavnog grada.[α 5] Metropolitansko područje Nusantara uključivat će okolna namjesništva i gradove istočnog Kalimantana, kao što su Balikpapan i Samarinda.
↑Dewanto, Fadjar Ari (13. jula 2022). „Mengapa Kalimantan Timur Dipilih Sebagai Ibu Kota Negara?” (en-US). Arhivirano iz originala na datum 2023-10-09. Pristupljeno 5. 8. 2024. »Kabupaten Gunung Mas, Kalimantan Tengah menjadi daerah yang juga terpantau untuk ibu kota baru, lahannya yang luas, bebas gempa bumi hanya infrastruktur dan masyarakat perlu dipersiapkan.«
.jpg)
.jpg)
.jpg)
