Selo Griče razmješteno je na brdovitom terenu, podijeljeno na Donje i Gornje Griče sa zaseocima Carova draga, Kraljevo brdo(Kranjčev brig), Miškova draga, Novoselova draga, Brdo, Jarmeki, Fabska gorica i Šišnja draga.
Zbog teških gospodarskih prilika demografska kretanja Gričkog kraja u već više od stotinu godina imaju izrazito emigracijski karakter. Najviše Gričana iselilo je u SAD, Kanadu, Argentinu, Venezuelu, Australiju, a u novije vrijeme u Njemačku. Snažne emigracije uzrokovale su kontinuirani pad broja stanovnika koji traje i danas.
U Gričkim zaseocima na brdu (brigu) ili dragi žive stanovnici istog prezimena, a to su: Car, Kralj, Fabac, Novosel, Hadušek, Jarmek, Sečen, Horvat i dr.
Kulturni i sakralni objekti
Kapela svete Ane, Griče
U Gričima postoji kapelaSv. Ane, vrijedan kulturno-sakralni spomenik. Izgrađena je u 18. stoljeću od kamena sa drvenim tornjem (zvonikom) te je po tome jedinstvena u karlovačkom kraju. U kapeli se ističe oltar s kipom Sv. Ane velike umjetničke vrijednosti. Kapela Sv. Ane danas je potpuno prepuštena daljnjem propadanju.
Mještani Griča izgradili su u blizini novu kapelicu istog naziva Sv. Ana.
Povijest
Selo Griče je kroz srednji vijek bilo kmetsko naselje, a promjene plemićkih gospodara su bile česte. 1300. g. ušlo u posjed prvih gospodara Ribnika, Bobanića kao i svi posjedi i sela od tadašnje Kranjske do Bosne. Stanovnici Griča bili su nakon Ribničkih vlastelina Bobanića, kmetovi Zrinskih i Frankopana, a 1653. g. Griče iz ruku Zrinskih prelaze u posjede obitelji Affelter. Kasniji gospodari Griča bili su vlastela Nikola Škrgatić, Ignatz Vernić i Aloisie Saxs te njegovi nasljednici: Anna Jokan,Wilhelmine Sax, Maxsimiliane Sollner i Henriette Weis. 1848. g. odlukom Bana Jelačića i zaključkom Hrvatskog sabora ukida se kmetstvo te se mnoga dotadašnja plemićka imanja u Hrvatskoj, među kojima je i Griče, predaju uz odštetu dotadašnjim kmetovima.
Od 1408. g. pa do 1543. g. Grički su kraj često pljačkali Turci prodirući sve do Kranjske. Posebno teška je bila 1431. godina kada su Turci popljačkali Grički kraj, a mnogo stanovnika odvedeli u roblje.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata mnogi vojno sposobni stanovnici ratovali su kao vojnici Austro-Ugarske, od kojih se mnogi nikad nisu vratili s istočnog bojišta .
Drugi svjetski rat bio je posebno poguban za Griče. Većina sposobnog stanovništva je bila uključena u antifašističku borbu kao pripadnici Karlovačke udarne brigade u kojoj su mnogi poginuli. Najveća stradanja u Drugom svjetskom ratu stanovnici Griča su doživjeli 1944. godine kad su ustaše u Gričima pogubili mnogo nedužnih civila. Mnoge starije muškarce i žene odveli su u Karlovac gdje su ih nakon mučenja ubili, a većinu su odveli u ustaški logor Jasenovac. Neki stanovnici Griča bili su i u ustaškim postrojbama stacioniranim u Karlovcu, Ozlju i Stativama. Mnogi od njih poginuli su ili stradali na križnom putu.
