Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudniciRammelsberga su UNESCO-va svjetska baština.
Panorama Goslara sa sjevernog tornja crkve na središnjem trgu (Marktkirche)
Povijest
Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god.
Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio oko dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.
U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemuPreludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807.-1814.), Pruskom (1814.-1815.), Hannoverom (1815.-1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).
Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867.-1879. god.
Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
Široka vrata (Breites Tor)
Vijećnica iz 12. st.
Kuće iz 13.-16. st.
Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)
U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.
Toranj Zwinger u kojemu je danas restoran i muzej srednjovjekovlja
Hotel Kaisersworth (bivša zgrada zlatarskog ceha iz 1494. god.) 1885. god.
Gotička gradska vijećnica (Rathaus)
Carski dvorac (Kaiserpfalz)
protestantska crkva sv. Petra i Pavla (Frankenbergerkirche)
Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN3411062525.
Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN978-0-521-36836-0.
Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN0521189748.
Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN0791095126.
Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN2007.
Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN0521347483.
Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN3885570963.