Kuvajt ima 195 km dugu obalu u Perzijskom zaljevu. Unutar svog teritorija ima devet otoka, od kojih su dva, Bubijan (najveći) i Varbah naseljeni, dok su ostali uglavnom nenaseljeni ali su strateški važni. Zbog Zaljevskog rata, mnogi su ljudi napustili svoje domove na otocima, kao što je Failaka i od se tada nisu se vratili nazad.
Najznačajnija geografska značajka Kuvajta je Kuvajtski zaljev. Zaljev ima obalu dugu oko četrdeset milja, što pruža prirodnu zaštitu luci i čini gotovo pola obale zemlje.
Na jugu i zapadu, Kuvajt dijeli dugu granicu od 250 km sa Saudijskom Arabijom. Ugovorom iz Al Ukaira 1922. osnovana je Saudijsko-Kuvajtska neutralna zona veličine 5700 četvornih kilometara. Godine 1966. Kuvajt i Saudijska Arabija pristali su podijeliti neutralnu zonu. Granica između Kuvajta i Iraka je dugo sporna. Pod vodstvom Ujedinjenih naroda i temeljem Rezolucijom Vijeća sigurnosti (UN) 687, nakon obnove kuvajtskog suvereniteta 1991., Komisija UN-a preuzela je definiranje granice na temelju onih koje su dogovorene 1963. Granica je konačno usvojena 1992., ali Irak odbija prihvatiti zaključke Povjerenstva.
Kuvajt ima polupustinjsku klimu, te veliku razliku između temperatura zimi i ljeti. Kiša u državi varira od 75 do 150 milimetara godišnje. Stvarna količina oborina je u rasponu od 120 milimetara godišnje do čak 600 milimetara. U ljetnim mjesecima prosječne dnevne temperature su jako visoke i kreću se od 42 do 48°C. Najveća ikad zabilježena temperatura u Kuvajtu je 53,8°C u Sulaibiji 31. 7. 2012., a najniža temperatura ikad zabilježena je -6.1°C iz januara 1964.
.svg)