Deklaracija' (od latinskog declaratio = izjava, proglas) je dokument političke, pravne ili neke druge prirode u formi svečane izjave koja sadrži bazične principe ili stavove o nekom važnom problemu.[1] U međunarodnim odnosima deklaracija je izjava koju dvije ili više država zajednički daju o postignutom sporazumu ili o nekome načelnom pitanju.[1]
Karakteristike i historija
Specifičnu težinu u međunarodnim odnosima danas imaju deklaracije koje se donose u najvažnijim međunarodnim organizacijama, kao što su Ujedinjeni narodi. Deklaracija je i jednostrana izjava jedne države kojom se stvaraju prava i obaveze druge ili drugih država.[1] Takve su naprimjer deklaracija o objavi rata[2], neutralnosti, o priznanju države i slične objave.[1]
Vrlo često najviši državni organi i institucije, u krucijalnim historijskim momentima upućuju svojim građanima deklaracije koje se odnose na najvažnija politička i ustavnopravna pitanja. Isto tako se često političke partije i pokreti obraćaju javnosti putem deklaracija.[1]
Neke deklaracije kao što je francuska Deklaracija o pravima čovjeka i građanina (Declaration des Droits de l’Homme et du Citoyen) iz augusta 1789., uzimaju se za kamene međaše suvremene historije.[3]
Sličnu popularnost ima i američka Deklaracija nezavisnosti od 4. jula 1776. koju je donio Kontinentalni kongres.
[4]
Nakon Drugog svjetskog rata takvu težinu ima Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima - Ujedinjenih na, donešena 10. decembra 1948. u Parizu.[5]
Deklaracija u pravu
Deklaracija u pravu se prvenstveno odnosi na izjavu stranke u pravnom postupku[2] Primjer za to je porezna deklaracija, izjava poreznog obaveznika o podatcima koji utječu na odmjeravanje poreza, ili carinska deklaracija - izjava o podatcima važnima za odmjeravanje carine; poštanska deklaracija izjava o pošiljkama predanima na otpremu.[1]
Izvori
Vanjske veze