Córdoba, Argentina

Ovo je glavno značenje pojma Córdoba, Argentina. Za druga značenja, v. Córdoba.
Córdoba
Ciudad de Córdoba
Panorama grada s katedralom
Panorama grada s katedralom
Panorama grada s katedralom
Nadimak: La Docta ("Obrazovana")
Ciudad de las campanas ("Grad zvonika")
Koordinate: 31°24′S 64°11′W / 31.400°S 64.183°W / -31.400; -64.183
Država Argentina
Provincija Córdoba
Osnivanje 6. jun 1573.
Osnivač Jerónimo Luis de Cabrera
Nazvan po Španjolskoj Córdobi
Vlast
 - Gradonačelnik Ramón Javier Mestre (Unión Cívica Radical)
Površina
 - Urbano područje 576 km²
Visina 400 m
Najveća visina 544 m
Najmanja visina 352 m
Stanovništvo (2022.)
 - Grad 1,317,298[1]
 - Područje utjecaja 1,612,100[2]
Vremenska zona UTC-3 (UTC)
Poštanski broj 5000-51??
Pozivni broj 0351; 03543
UNESCO-va svjetska baština Graditeljski spomenici jezuita u Córdobi
Godina uvrštenja 2000. (24. zasjedanje)
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo ii, iv
Ugroženost ne
Poveznica UNESCO
Službene stranice
cordoba.gob.ar
Karta
Córdoba na mapi Argentine
Córdoba
Córdoba

Córdoba je grad i općina od 1,317,298[1] i aglomeracija od 1,612,100 stanovnika[2] u centru Argentine u Provinciji Córdoba u kojoj je administrativni centar.

Znamenitosti Córdobe u smjeru kazaljke sata: Panorama grada iz parka Naciones, Trg sv. Martina, kanal Cañada Glen, paviljon univerziteta UNC, panorama grada noću, Slavoluk Córdobe, plaketa svjetske baštine i Umjetnički muzej Evita.

Za španjolskih kolonijalnih vremena bio je administrativni centar pokrajine iz koje je nastala Argentina.

Córdoba je industrijski i kulturni centar tog dijela zemlje. Sjedište je jednog od vodećih univerziteta u zemlji ( Universidad Nacional de Córdoba), kog su 1613. osnovali Jezuiti, zaslužni i za najstarije argentinske rančeve (estancias) i jezuitski kvart, koji je 2000. godine uvršten na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi[3].

Karakteristike

Prva povelja Cordobe iz 1577.

Grad se zemljopisno nalazi u podnožju masiv]a Sierras Chicas, na rijeci Suquía. To je prijelazno područje između Sierras de Córdoba na zapadu, te Pampe i Gran Chacoa na istoku, i okružuju ga jedne od najplodnijih poljoprivrednih površina u Argentini.

Historija

Grad je 6. juna 1573. godine osnovao španjolski konkvistador Jerónimo Luis de Cabrera, te je jedan od najstarijih gradova Argentine (jedini stariji je Santiago del Estero, osnovan 1553. Grad je nazvao ga po španjolskom gradu Córdobi, vjerojatno u čast prvih doseljenika iz tog grada. Puni naziv grada je bio Córdoba de la Nueva Andalucía ("Córdoba nove Andaluzije"), kojeg je odobrio andaluzijski grad Córdoba. U to vrijeme su ga naseljavali i autohtoni indijanski stanovnici, pleme Comechingón, ali samo s druge strane rijeke. Nakon što se gradska jezgra preselila na trenutnu lokaciju 1577. godine, otpočeo je procvat trgovine sa sjevernim područjima Argentine.

God. 1599. Jezuiti su došli u grad i izgradili škole, crkve i stambene zgrade, koje su trenutno jedne od najstarijih u Americi. God. 1608. osnovali su sjemenište koje ji 1610. postao koledž Colegio Maximo, koji je oko tri godine kasnije postao najstariji univerzitet u Argentini, Universidad Nacional de Córdoba. Jezuiti su u popisu stanovništva iz 1760. godine zabilježili čak 22.000 stanovnika u Cordobi. Kada je 1776. godine Karlo III., španjolski kralj, osnovao Vicekraljevstvo Río de la Plata, pripala mu je i Córdoba sa širom okolicom.

Krajem 19. vijeka za industrijalizacije, Córdoba je postala veliki izvoznik poljoprivrednih proizvoda, naročito mesa i žitarica. Početkom 20. vijeka grad je već imao oko 90.000 stanovnika. Godine 1927., grad je počeo graditi tvornicu za proizvodnju vojnih aviona, Fábrica Militar de Aviones (FMA), čija važnost je porasla za Drugog svjetskog rata. Godine 1947. grad je imao oko 400.000 stanovnika. Godine 1955., u gradu je izbila vojna pobuna (Revolucion Libertador) koja je, nakon nekoliko serija protesta protiv vlade generala Cordobaza Onganía, nakraju na vlast dovela predsjednika Juana Perona 1969. godine.

Jezuitska estancija La Paz, kasnija palača predsjednika Julija Roce (1880.-86.)

Znamenitosti

Estancija Alta Gracia u blizini Cordobe

Budući da Córdoba ima mnoge građevine iz kolonijalnog razdoblja, grad posjećuje mnogo turista. U historijskom centru, zvanom Jezuitski kvart (Manzana Jesuítica) je Trg sv. Martina (Plaza San Martín) na kojemu se nalazi jezuitska crkva, katedrala i iza nje Samostan sv. Kataline Sienske (Santa Catalina de Siena) i univerzitet. Katedrala Velike Gospe (Nuestra Señora de la Asunción) je poznata po oltaru izrađenom od srebra iz Potosíja s ornamentima od zlata, a na krovu su obojani biblijski prizori. Druge važne zgrade su Cabildo (palača kolonijalne administracije) i Universidad Nacional de Córdoba. U gradu postoji i nekoliko muzeja kao što su Muzej umjetnosti Caraffa, osnovan 1916., i Muzej umjetnosti Evita, osnovan 2007. godine.

U okolici Córdobe se nalazi i pet jezuitskih estancija (estancias) ili poljoprivrednih imanja (Colonia Caroya, Jesús María, Santa Catalina, La Candelaria y San Ignacio de los Ejercicios i Alta Gracia), koja sadrže vjerske i svjetovne zgrade. One ilustriraju jedinstven vjerski, društveni i privredni eksperiment koji je proveden u periodu od više od 150 godina, u 17. i 18. vijeku.

  • Córdobska katedrala
    Córdobska katedrala
  • Córdobski slavoluk
    Córdobski slavoluk
  • Park Sarmiento
    Park Sarmiento
  • Avenija Yrigoyen i toranj Ecipsa
    Avenija Yrigoyen i toranj Ecipsa
  • Kazalište Libertador
    Kazalište Libertador
  • Kapucinska crkva (Los Capuchinos)
    Kapucinska crkva (Los Capuchinos)
  • Il Cabildo, kolonijalna zgrada guvernera
    Il Cabildo, kolonijalna zgrada guvernera
  • Palacio Ferreyra Museum
    Palacio Ferreyra Museum
  • Caraffa Museum
    Caraffa Museum
  • La Mundial, najuža "zgrada" na svijetu
    La Mundial, najuža "zgrada" na svijetu

Privreda

Nakon Drugog svjetskog rata Córdoba je izrasla u snažan industrijski centar. Glavne grane industrije su proizvodnja automobila (Renault, Volkswagen i Fiat), te željezničkih vozila (Materfer) i aeronautička industrija (Fabrica Militar de Aviones koju je 1990-ih kupila američka kompanija Lockheed Martin). Pored tog ona je i grad tekstilne i kemijske industrije. Cordoba je cijenjena i kao tehnološki centar Argentine; argentinski Centro Espacial Teófilo Tabanera proizvodi i kontrolira satelite, a brojne softverske kompanije (Motorola, Vates, Intel i Electronic Data Systems) imaju svoje filijale u gradu Córdobi.

Stanovništvo

Najbrojnije etničke skupine u Cordobi su Talijani i Španjolci (uglavnom Galijci i Baski). Koncem 19. i početkom 20. stoljeća došlo je do povećane emigracije Europljana u Cordobu, te je do 1910-ih, na vrhuncu emigracije, 43% stanovništva već bilo ne-argentinskog podrijetla.

Demografski razvoj[4]
1810. 1869. 1895. 1914. 1947. 1960. 1970. 1980. 1991. 2001. 2010.
Broj stanovnika 9.080 34.458 54.763 134.935 386.828 586.015 801.771 990.968 1.179.372 1.284.582 1.330.023[5]
Godišnja stopa rasta 2,3 1,8 4,9 3,2 3,2 3,2 2,1 1,6 0,9 0,4

Slavni stanovnici

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 „Córdoba in Capital (Córdoba)” (engleski). City Population. Pristupljeno 05.11.2023. 
  2. ↑ 2,0 2,1 „Argentina: Urban Agglomerations” (engleski). City Population. Pristupljeno 05.11.2023. 
  3. ↑ World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List, 30. studenoga 2000. (en) Preuzeto 14. kolovoza 2012.
  4. ↑ „Observatorio urbano – Guías estadísticas: Capítulo III: Demografía.” (Español) (web). Municipalidad de Córdoba.. 2007.. Arhivirano iz originala na datum 2011-05-31. Pristupljeno 15. listopada 2008. 
  5. ↑ „Censo 2010.” (español) (web). La Voz del Interior. Pristupljeno 6. veljače 2010. 

Vanjske veze